Na 23. kolovoza, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, ugledni psihijatar dr. Herman Vukušić uputio je oštru poruku o odnosu hrvatskog društva prema nasljeđu komunizma, nacizma i fašizma.
“Dan crne vrpce, dan koji će mnogi danas prešutjeti“, naslovio je Vukušić svoju objavu, podsjećajući da se 23. kolovoza obilježava kao dan sjećanja na žrtve nedemokratskih režima.
Datum je simbolički povezan s 23. kolovoza 1939., kada su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali sporazum o nenapadanju, poznat kao pakt Molotov–Ribbentrop. Europski parlament 2008. godine proglasio je 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a Hrvatski sabor je 2011. godine taj datum uvrstio među hrvatske spomendane. Od 2020. službeni naziv u Hrvatskoj izrijekom obuhvaća žrtve nacizma, fašizma i komunizma.
Vukušić se u svojoj objavi posebno osvrnuo na hrvatski odnos prema komunističkoj prošlosti. Tvrdi da se u dijelu javnosti i medija još uvijek zanemaruju ili relativiziraju zločini komunističkog režima, kao i pitanje velikosrpske hegemonije u jugoslavenskom razdoblju.
Posebno je istaknuo početak oružanog antifašističkog otpora nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez u lipnju 1941., odnosno operacije Barbarossa. Ta je poveznica povijesno važna jer je napad nacističke Njemačke na SSSR označio kraj sovjetsko-njemačkog pakta i promjenu politike komunističkog pokreta prema ratu.
“Mala povijesna crtica koju ovdašnji jugonostalgičari uvijek prešućuju jest da je antifašistička borba u Hrvatskoj počela upravo onoga dana kada je spomenuti pakt razvrgnut operacijom “Barbarossa”, odnosno napadom Njemačke na Sovjetski Savez”, upozorava dr. Vukušić.
Vukušić upozorava i na, kako smatra, nejednak odnos prema žrtvama različitih totalitarnih režima. Hrvatski sabor i sam u svojim službenim obilježavanjima 23. kolovoza navodi žrtve nacizma, fašizma i komunizma te je posljednjih godina organizirao komemoracije na mjestima stradanja povezanima s komunističkim represivnim sustavom, među ostalim na Golom otoku i Svetom Grguru.
Vukušić stoga poziva na suočavanje s komunističkim zločinima i odbacivanje, kako navodi, selektivnog pristupa povijesti.
“Bitno je samo da smo svi mi hrvatski domoljubi ustaše“, napisao je ironično na kraju objave, komentirajući, kako se može iščitati iz konteksta, suvremene političke podjele i optužbe kojima se hrvatske domoljube povezuje s ustaštvom.
Dr. Herman Vukušić:
“DAN CRNE VRPCE – DAN KOJI ĆE MNOGI DANAS PREŠUTJETI
Pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima (nacizma, fašizma i komunizma), 23. kolovoza obilježava se kao spomendan posvećen žrtvama nedemokratskih sustava, a u javnosti se često povezuje i s idejom otpora takvim režimima.
Današnji dan izabran je u spomen na 23. kolovoza 1939. kada je potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza (sporazum Molotov-Ribbentrop).
Mala povijesna crtica koju ovdašnji jugonostalgičari uvijek prešućuju jest da je antifašistička borba u Hrvatskoj počela upravo onoga dana kada je spomenuti pakt razvrgnut operacijom “Barbarossa”, odnosno napadom Njemačke na Sovjetski Savez.
Bez obzira na činjenicu da je današnja obljetnica (poznata i kao “Dan crne vrpce”) uvedena na preporuku Europskog parlamenta, a Hrvatski sabor ju je službeno proglasio spomendanom, u mnogim domaćim glavama (i medijima) se zločinačka komunistička diktatura i velikosrpska hegemonija još uvijek negiraju kao povijesna stvarnost, a svi komunistički zločini guraju pod tepih šutnje i zaborava.
Bitno je samo da smo svi mi hrvatski domoljubi ustaše, čak i kada nam pijani manjinci pale zemlju”.
