Na mjestu gdje je prije 35 godina snajperskim metkom smrtno pogođen snimatelj Hrvatske televizije Gordan Lederer danas je održana komemoracija. Njegove snimke iz Domovinskog rata ostale su trajno svjedočanstvo vremena u kojem je nastajala slobodna Hrvatska.
Kod spomen-obilježja Slomljeni pejzaž na Čukur brdu iznad Hrvatske Kostajnice danas je obilježena 35. godišnjica pogibije Gordana Lederera, ratnog snimatelja Hrvatske televizije koji je 10. kolovoza 1991. godine smrtno stradao dok je snimao hrvatske branitelje tijekom srpskih napada na Pounje.
Komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Nakon hrvatske himne i minute šutnje položeni su vijenci, održana je molitva, a potom su se okupljenima obratili predstavnici državne i lokalne vlasti, Hrvatske televizije te Ledererova obitelj, javio je HRT.
Ovdje odzvanja istina
Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan poručio je kako se na Čukur brdu ne obilježava samo godišnjica jedne tragedije.
“Ovdje ne odjekuju samo riječi, ovdje odzvanja istina“, rekao je Bišćan, istaknuvši da se pri spomenu na Gordana Lederera ne stoji samo kao svjedok prošlosti, nego i kao čuvar istine i dostojanstva koje je ostavljeno budućim generacijama.
Posebno je istaknuo činjenicu da Lederer nije bio vojnik.
“Gordan nije nosio oružje, njegovo oružje je bila kamera“, poručio je gradonačelnik.
Ledererov život završio je na Čukur brdu, ali njegove snimke nastavile su živjeti kao svjedočanstvo ratnih događaja koje je bilježio iz neposredne blizine.
Medved: Njegove snimke nisu samo arhivski materijal
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je Lederer bio jedan od simbola prenošenja istine o Domovinskom ratu.
U vrijeme borbe za hrvatsku neovisnost, rekao je Medved, kamera je imala iznimnu snagu.
Lederer je bilježio hrvatske branitelje koji su se suprotstavili brojčano i tehnički nadmoćnijem neprijatelju, ali i civile koji su napuštali svoje domove, stradanja i razaranja.
“Gordanove snimke danas nisu samo arhivski materijal“, poručio je Medved, naglašavajući da one predstavljaju povijesni dokument i trajno svjedočanstvo budućim generacijama.
Njegove snimke postale su dio kolektivnog pamćenja i jedan od najprepoznatljivijih vizualnih zapisa Domovinskog rata.
Udovica Ana Lederer: Bojala sam se njegovih odlazaka
Posebno emotivno bilo je obraćanje Ane Lederer, udovice Gordana Lederera.
Prisjetila se kako se bojala njegovih odlazaka na ratne terene, dok se on, kako je rekla, nije bojao gotovo ničega.
Gordan joj je govorio da nije u potpunosti razumjela povijesni trenutak u kojem su se našli 1991. godine.
“To je povijesni trenutak“, govorio joj je, prisjetila se Ana Lederer.
Istaknula je i kako mladi ljudi koji su tada branili Hrvatsku nisu trebali mnogo objašnjenja. Osjećali su da moraju stati u obranu svoje zemlje.
HRT: Lederer je simbol hrabrosti ratnih snimatelja
Izaslanik glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Galar kazao je kako je Gordan Lederer za Hrvatsku radioteleviziju simbol hrabrosti svih ljudi koji su riskirali život kako bi javnosti prenijeli istinu o događajima u Hrvatskoj.
Zbog toga, naglasio je, Čukur brdo ne bi trebalo biti samo mjesto sjećanja na tragičnu pogibiju.
Ono mora biti i podsjetnik na važnost istinitog novinarskog izvještavanja.
Tko je bio Gordan Lederer?
Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. godine u Zagrebu.
Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirao je filmsko i televizijsko snimanje 1989. godine. Istodobno je pokazivao širok interes za povijest, arheologiju, fotografiju, film i televiziju.
Prije stalnog angažmana na Hrvatskoj televiziji radio je kao fotoreporter i fotograf te sudjelovao u različitim filmskim i multimedijskim projektima.
Na HRT-u je radio kao kamerman i snimatelj, ali i kao scenarist i autor brojnih priloga. Posebno su zapaženi njegovi prilozi iz područja arheologije i povijesti te putopisne i dokumentarne emisije.
Godine 1991. odlazio je na ratna područja, gdje je kamerom bilježio događaje i stradanja.
Kao ratni snimatelj izvještavao je s brojnih bojišta, od Kruševa, Kijeva, Knina i Lovinca do Pakraca i Vinkovaca.
Posljednji zadatak odveo ga je na područje Banovine i hrvatskog Pounja.
Poginuo je dok je snimao hrvatske branitelje
U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. godine Gordan Lederer smrtno je pogođen snajperskim metkom na Čukur brdu kod Hrvatske Kostajnice.
Imao je samo 33 godine.
Iza njega ostale su snimke koje su postale jedno od najvažnijih vizualnih svjedočanstava Domovinskog rata.
Među njima posebno mjesto zauzimaju “Banijska ratna praskozorja“, prizori koji su ostali duboko urezani u kolektivno sjećanje brojnih gledatelja.
Ledererova kamera bilježila je ono što se događalo na terenu u trenutku kada se povijest stvarala. Upravo zbog toga njegove snimke danas imaju vrijednost koja nadilazi televizijsko novinarstvo.
Čukur brdo ostaje mjesto sjećanja
Trideset pet godina nakon njegove pogibije, na Čukur brdu ponovno su se okupili oni koji čuvaju uspomenu na čovjeka koji je kamerom svjedočio o ratu.
Njegova priča podsjeća na cijenu koju su tijekom Domovinskog rata plaćali ne samo hrvatski branitelji i civili nego i novinari, snimatelji i fotoreporteri koji su odlazili na najopasnija mjesta kako bi događaji ostali zabilježeni.
Gordan Lederer na Čukur brdu izgubio je život, ali njegove snimke ostale su.
I danas, 35 godina poslije, one govore, bez riječi, o vremenu koje su zabilježile.
