Dvadesettrogodišnja Najmeh Amini osuđena je na smrt zbog navodne uvrede proroka Muhameda. Uz smrtnu kaznu, izrečena joj je i višegodišnja zatvorska kazna. Organizacije za ljudska prava upozoravaju na sve češću primjenu smrtne kazne u Iranu, gdje je ove godine pogubljeno više od 600 ljudi.
Najmeh Amini, 23 godišnja studentica računovodstva, nalazi se u zatvoru Vakilabad u iranskom gradu Mashhadu, gdje čeka izvršenje smrtne kazne. Osuđena je u dva odvojena sudska postupka, pred revolucionarnim i kaznenim sudom.
Prema informacijama koje je organizaciji Human Rights Activists in Iran prenio izvor blizak njezinoj obitelji, smrtna kazna izrečena joj je zbog navodne uvrede proroka Muhameda. U drugom postupku osuđena je na 12 godina, šest mjeseci i jedan dan zatvora zbog optužbi koje uključuju djelovanje protiv nacionalne sigurnosti i širenje propagande protiv iranskog režima.
Kako piše The Guardian, slučaj mlade studentice izazvao je zabrinutost organizacija za ljudska prava, koje upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste smrtne kazne kako bi zastrašile stanovništvo i ugušile protivljenje vlasti.
Najmeh Amini, a political prisoner held at Vakilabad Prison in Mashhad and one of those arrested during the January 2026 protests, has been sentenced by the Iranian judiciary to death and 12 years, six months, and one day in prison.
https://t.co/4FvUV2aDWg https://t.co/kGsVdsJHuo
— Hengaw Organization for Human Rights (@Hengaw_English) September 25, 2026
Uhićena tijekom prosvjeda koji su krvavo ugušeni
Amini su sigurnosne snage uhitile tijekom masovnih prosvjeda u siječnju, koji su započeli zbog teškog gospodarskog stanja, ali su se ubrzo pretvorili u političke demonstracije protiv režima.
Prosvjede su obilježili brutalni obračuni vlasti s demonstrantima. Prema podacima novinske agencije Hrana, povezane s organizacijom Human Rights Activists in Iran, uhićeno je više od 50.000 ljudi, dok su tisuće navodno ubijene tijekom represije.
Prošlog mjeseca iz zatvora je objavljena audiosnimka u kojoj je Amini pozvala međunarodnu zajednicu, Ujedinjene narode, odvjetnike i organizacije za ljudska prava da istraže njezin slučaj.
„Danas ne želim od sebe napraviti heroinu. Želim samo jedno: budite moj glas”, poručila je.
„Ja sam nevina mlada djevojka s toliko nada i snova. Imam roditelje koji me čekaju. Obitelj koja svake noći, u strahu da će me izgubiti, dočekuje jutro”, rekla je studentica.
Organizacije upozoravaju na rast broja pogubljenja
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da iranske vlasti sve češće posežu za smrtnom kaznom kako bi širile strah i spriječile bilo kakav oblik otpora.
Prema podacima norveške organizacije Iran Human Rights, u Iranu je ove godine već izvršeno više od 600 pogubljenja.
Direktor organizacije Mahmood Amiry Moghaddam upozorio je da bi slučaj Amini mogao predstavljati opasan presedan.
„Osuđivanje mlade žene na smrt zbog objave na društvenim mrežama nosi rizik normalizacije smrtne kazne za mirno izražavanje mišljenja i dodatnog širenja njezine primjene”, upozorio je.
Dodao je kako iranske vlasti ispituju granice tolerancije međunarodne zajednice prema primjeni smrtne kazne.
Ako međunarodna zajednica sada ne reagira odlučno, upozorio je, slični slučajevi mogli bi postati mnogo češći.
Što iranski zakon propisuje za uvredu proroka?
Prema članku 262. iranskog islamskog kaznenog zakona, vrijeđanje proroka Muhameda ili poštovanih šijitskih vjerskih osoba može se kazniti smrću.
Članak 263. predviđa određene iznimke, među ostalim za izjave izrečene u alkoholiziranom stanju ili bez namjere vrijeđanja. Ipak, u određenim okolnostima moguće su i tjelesne kazne, uključujući do 74 udarca bičem.
Iranski list Khorasan, koji je potvrdio da se protiv studentice vodi sudski postupak, izvijestio je da je Amini na sudu tvrdila kako je sporne riječi objavila u stanju halucinacija, nakon što je s prijateljima konzumirala psihodelične gljive. Njezina obrana navodno je tvrdila da je riječ o nenamjernom verbalnom propustu.
Sudac je, prema izvještajima, odbacio takvo objašnjenje i upitao zašto u istom stanju nije vrijeđala druge osobe ili protivnike režima, uključujući Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Strah od nadzora i kažnjavanja objava na internetu
Slučaj Amini dolazi u vrijeme kada iranski zastupnici nastoje dodatno kriminalizirati kontakte sa stranim medijima, uključujući objave na društvenim mrežama za koje se smatra da ih financira neka druga država.
Koliko je strah od nadzora prisutan među građanima, pokazuje i iskustvo 24 godišnje Elnaz, koja je sudjelovala u prosvjedima u Teheranu u siječnju, a uhićena je zbog objava na društvenim mrežama tijekom ratnih događaja u ožujku.
„Uhitili su me iako mi je profil na društvenim mrežama bio privatan. Zato se ne moramo bojati samo internetske policije režima. Prisutan je i stalni osjećaj nepovjerenja, osjećaj da me netko promatra čak i kada sam sama u svojoj sobi”, ispričala je.
Dodala je da se boji objavljivati bilo što na internetu, ali se istodobno pita imaju li građani nakon svega što su proživjeli još što izgubiti.
„Mogu nas ubiti čak i ako ništa ne objavljujemo na društvenim mrežama”, upozorila je.
Smrtne kazne zbog bogohuljenja i dalje su rijetke
Kako piše The Guardian, iako je broj pogubljenja u Iranu posljednjih godina naglo porastao te dosegnuo najvišu razinu u posljednja tri desetljeća, smrtne kazne zbog bogohuljenja i dalje su relativno rijetke.
Posljednji dokumentirani slučaj takve vrste zabilježen je 8. svibnja 2023., kada su Yousef Mehrad i Sadrollah Fazeli Zare pogubljeni nakon što su osuđeni za kaznena djela povezana s bogohuljenjem i aktivnostima na društvenim mrežama.
Slučaj Najmeh Amini ponovno je otvorio pitanje granica slobode izražavanja u Iranu i sve češće primjene smrtne kazne protiv osoba koje vlasti smatraju prijetnjom. Organizacije za ljudska prava pozivaju međunarodnu zajednicu da reagira prije nego što ovakvi slučajevi postanu još učestaliji.
