Jeste li se ikada uhvatili kako dijelite vijest koja zvuči šokantno, a tek kasnije shvatite da nije istinita? Ili ste, čitajući portale i društvene mreže, osjetili da „nešto ne štima“, pa ste krenuli provjeravati izvor, datum ili naslov?
U vremenu u kojem se informacije šire brže nego ikad, otkrivanje lažnih vijesti postaje svakodnevna vještina, ali i sve veći izazov. Naime, rastuća percepcija izloženosti dezinformacijama u EU-u i u Hrvatskoj ukazuje na važnost medijske pismenosti, provjere činjenica te jačanja povjerenja u pouzdane izvore informacija.
Kako se digitalna komunikacija sve više preselila na društvene mreže, ovakva znanja postaju ključna za očuvanje informacijske sigurnosti i demokratske svijesti građana.
Dezinformacije i lažne vijesti u porastu
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, percepcija izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima u Europskoj uniji značajno je porasla u posljednjih nekoliko godina. U 2025. godini 36 % ispitanika u EU izjavilo je da je bilo „često“ ili „vrlo često“ izloženo lažnim vijestima u proteklih sedam dana, što je porast u odnosu na 28 % u 2022. godini. Samo 12 % ispitanika kaže da se osjeća vrlo samouvjereno u prepoznavanju dezinformacija.
Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne mjeri stvarnu učestalost dezinformacija, već percepciju ispitanika o tome koliko su često bili izloženi sadržaju koji smatraju lažnim vijestima. Unatoč tome, rezultati jasno ukazuju na rast zabrinutosti među građanima EU-a.
Povjerenje u medije u padu
Percepcija izloženosti lažnim vijestima u EU-u porasla je za 8 posto od 2022. do 2025. godine. U nekim zemljama „često ili vrlo često“ izloženost navodi čak preko 50 % ispitanika (npr. Mađarska, Rumunjska, Španjolska). U prosjeku, oko 66 % građana EU kaže da je barem ponekad izloženo dezinformacijama, dok ih samo 23 % navodi da su rijetko ili nikada nisu bili izloženi. Više od šest od deset ispitanika tvrdi da se osjeća sigurno u prepoznavanju dezinformacija, no to povjerenje je blago smanjeno u odnosu na ranija istraživanja.
Što to znači za Hrvatsku?
Specifične brojke za Hrvatsku u istom EU-Eurobarometru nisu detaljno objavljene u najnovijem europskom izvješću, no dostupni podaci iz Eurobarometra usmjerenog na mlade (16–30 godina) pokazuju:
– Mladi u Hrvatskoj intenzivno koriste društvene mreže kao izvor informacija, čak više nego prosjek EU.
– U anketama mladih, oko 41 % mladih u Hrvatskoj smatra da je često ili vrlo često izloženo dezinformacijama, što je usporedivo s ozbiljnim razinama u drugim državama EU.
– Mladi Hrvati su među najsamouvjerenijima u EU u prepoznavanju dezinformacija (uz Maltežane), iako to ne znači nužno da ih objektivno bolje prepoznaju.
Širi kontekst problema
Stručnjaci ističu da percepcija izloženosti može ovisiti o brojnim faktorima, uključujući razinu medijske pismenosti, povjerenje u institucije, ulogu javnih i neovisnih medija, te društvenu polarizaciju. Složenost problema znači da samo sam osjećaj izloženosti ne mora odgovarati stvarnoj učestalosti lažnih vijesti, ali ukazuje na duboku zabrinutost javnosti.
Sve više ljudi pita AI za zdravstveni savjet, a novo istraživanje otkriva zabrinjavajući problem
Novo veliko istraživanje upozorava: Djeca mlađa od dvije godine ne bi smjela koristiti ekrane
