Berlin/Bruxelles (dpa) – Njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da se Ukrajini ponudi novi poseban status “pridružene članice” Europske unije kao odgovor na zahtjev Kijeva za brzim pristupanjem, prema pismu koje je dpa vidjela u četvrtak.
U pismu čelnicima EU, Merz se založio za hitnu i bližu integraciju Ukrajine u institucije bloka, dok je u početku zadržao punopravno članstvo i pravo glasa.
Merz tvrdi da je taj potez opravdan posebnom situacijom Ukrajine kao zemlje u ratu i značajnim napretkom u pregovorima o pristupanju. Prijedlog je također namijenjen olakšavanju mirovnih pregovora koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, uključujući i političku obvezu država članica EU da prošire klauzulu bloka o međusobnoj obrani na Ukrajinu.
Poseban status poslao bi snažan politički signal koji je Ukrajini i njezinim građanima hitno potreban u njihovoj kontinuiranoj borbi protiv ruske agresije, navodi se u pismu.
Istodobno, Merz smatra da je potpuno pristupanje Ukrajine EU u bliskoj budućnosti nerealno.
“Očito je da nećemo moći uskoro dovršiti proces pristupanja“, napisao je Merz predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu, čija zemlja trenutno predsjedava EU.
Merz je naveo “bezbrojne prepreke“ i politički teške postupke ratifikacije u nekoliko država članica.
Ministar financija predložio je da EU odmah i bez odgode pregovara o svim pitanjima relevantnim za pristupanje. Također je pozvao na raspravu o “pridruženom članstvu“, za koje je rekao da bi moglo biti odlučujući korak na putu Ukrajine prema punopravnom članstvu.
“Ne bi bilo lako članstvo“, napisao je, dodajući da bi to išlo daleko dalje od postojećeg sporazuma o pridruživanju i dodatno ubrzalo proces pristupanja.
Pravo glasa doći će kasnije
Prema Merzovom prijedlogu Ukrajina bi mogla prisustvovati samitima EU i sastancima ministara EU, ali bez prava glasa.
Status bi mogao uključivati uloge Kijeva kao pridruženog člana Europske komisije bez portfelja ili prava glasa, pridruženog člana Europskog parlamenta bez prava glasa i pridruženog suca Europskog suda pravde u obliku “pomoćnog izvjestitelja”.
Merz je opisao plan kao političko rješenje osmišljeno kako bi se Ukrajina “značajno približila Europskoj uniji i njezinim ključnim institucijama”.
Tekući pregovori o pristupanju ne bi bili zamijenjeni, već bi se promovirali i podržavali, napisao je.
Iz Merzove perspektive, prijedlog ne bi zahtijevao ratifikaciju ugovora o pristupanju prema članku 49. Ugovora o EU ili promjene ugovora. Umjesto toga, pozvao je na snažan politički dogovor.
Jamstvo sigurnosti kao cilj
Pismo je također uključivalo dalekosežne prijedloge u vezi sa sigurnosnom politikom.
Merz je predložio da Ukrajina u potpunosti uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU. Istodobno, države članice trebale bi se politički obvezati na primjenu klauzule o uzajamnoj pomoći prema članku 42(7) Ugovora o EU na Ukrajinu kako bi se stvorilo značajno jamstvo sigurnosti.
Merz je također predložio rezervni mehanizam, ili alternativno klauzulu o zalasku roka, ako Ukrajina prekrši temeljne vrijednosti EU-a ili pretrpi velike zastoje u pregovorima o pristupanju.
Ministar financija priznao je da njegov prijedlog postavlja pitanja političke, tehničke i pravne izvedivosti. No, tvrdio je da se ona mogu riješiti ako se posebnom statusu pristupi konstruktivno.
Za ostale zemlje kandidatkinje poput Albanije, Crne Gore i Moldavije, Merz nije predložio identičan poseban status, već “inovativna rješenja” za ubrzanje njihovih procesa pristupanja, uključujući privilegirani pristup jedinstvenom tržištu, bliže sudjelovanje u donošenju odluka EU-a i status promatrača u relevantnim tijelima EU-a.
