Europska komisija predstavila je svojim birokratskim i običnom čovjeku teško razumljivim jezikom paket mjera za automobilsku industriju, koji bi trebao značiti više fleksibilnosti, manje birokracije i snažan zaokret prema čistoj mobilnosti. Što god to značilo zapravo.
U manirima diktature iz starijima poznate bivše Jugoslavije, kad je nešto jako zapelo, malo su se revidirali ciljevi stalnih reformi u kojim je ta bivša socijalistička država pod čeličnom šakom komunističke partije određivala društvena i gospodarska kretanja.
Tako je Europska komisija, koju nisu birali glasači s EU državljanstvom (sve zemlje članice EU), odustala od svog suludog nauma da od 2030. godine ne bude novih automobila na pogon motora u unutrašnjim izgaranjem, što su uglavnom benzinski i diesel motori, nego da sve bude zeleno.
No, automobilskoj industriji sve se zacrvenilo pred očima, jer iz nekog razloga ljudi baš ne žele električne automobile, pa su se moćni industrijalci malo požalili.
Rezultat je i dalje bezumna politička odluka, kojom se prolongira proizvodnja diesel i benzinskih motora iza 2030. godine, ali i dalje s nevjerojatno neinteligentnim direktivama.
Nova direktiva EU birokrata
Europska komisija jučer je tako predstavila Paket mjera za automobilsku industriju, kojim želi poduprijeti sektor u prijelazu na čistu mobilnost, uz očuvanje konkurentnosti, radnih mjesta i strateške neovisnosti Europske unije do 2050. godine. Paket donosi ambiciozan, ali pragmatičan okvir koji proizvođačima daje veću fleksibilnost u ispunjavanju klimatskih ciljeva, uz istodobno pojednostavljenje pravila i smanjenje administrativnog opterećenja, rekli su u priopćenju.
Automobilska industrija desetljećima je jedan od stupova europske industrije, s milijunima zaposlenih i snažnim utjecajem na inovacije. Međutim, sektor se danas nalazi usred duboke transformacije, potaknute tehnološkim promjenama, elektrifikacijom i pojačanom globalnom konkurencijom.
Jasan signal za vozila s nultom emisijom, ali uz veću fleksibilnost
Predstavljeni paket zadržava snažan tržišni signal prema vozilima s nultom emisijom (ZEV), dok proizvođačima omogućuje dodatnu fleksibilnost u ispunjavanju ciljeva smanjenja emisija CO₂. Poseban naglasak stavljen je na podršku vozilima i baterijama proizvedenima u Europskoj uniji.
Komisija najavljuje pregled postojećih standarda emisija CO₂ za osobna vozila i kombije, kao i ciljanu izmjenu standarda za teška teretna vozila. Istodobno, s potražne strane predlaže se inicijativa za dekarbonizaciju korporativnih vozila, uz obvezujuće nacionalne ciljeve za vozila s nultom i niskom emisijom.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen klasičnim floskulama poručila je kako Europa mora istodobno jačati inovacije, čistu mobilnost i konkurentnost:
“Dok tehnologija brzo transformira mobilnost, a geopolitika preoblikuje globalnu konkurenciju, Europa ostaje na čelu globalne čiste tranzicije.”
Što se mijenja nakon 2035.?
Prema prijedlogu Komisije, proizvođači automobila od 2035. godine morat će smanjiti emisije ispušnih plinova za 90 posto, dok će se preostalih 10 posto emisija moći kompenzirati korištenjem niskougljičnog čelika proizvedenog u EU ili primjenom e-goriva i biogoriva.
Time se ostavlja prostor da i nakon 2035. određenu ulogu zadrže plug-in hibridi, produživači dometa, blagi hibridi te vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uz potpuno električna i vozila na vodik.
Prije 2035. proizvođačima će biti dostupni tzv. super krediti za male, pristupačne električne automobile proizvedene u EU, kako bi se potaknula ponuda i dostupnost takvih vozila. Za razdoblje od 2030. do 2032. uvodi se dodatna fleksibilnost kroz mogućnost bankinga i zaduživanja emisija, dok se cilj smanjenja CO₂ za kombije do 2030. smanjuje s 50 na 40 posto zbog strukturnih izazova u tom segmentu.
Korporativna vozila i jačanje domaće proizvodnje baterija
Komisija poseban naglasak stavlja na korporativna vozila, koja godišnje prelaze znatno veće kilometraže od privatnih automobila. Obvezni nacionalni ciljevi trebali bi potaknuti veće korištenje vozila s nultom i niskom emisijom u velikim tvrtkama, čime bi se dodatno smanjile ukupne emisije i povećala ponuda takvih vozila na tržištu rabljenih automobila.
Ujedno se pokreće Battery Booster, vrijedan 1,8 milijardi eura, s ciljem jačanja europske industrije baterija. Od toga će 1,5 milijardi eura biti osigurano kroz beskamatne kredite za proizvođače baterijskih ćelija u EU, uz dodatne mjere za razvoj cjelovitog europskog lanca vrijednosti i smanjenje ovisnosti o globalnim igračima.
Manje birokracije, veća konkurentnost
Automobilski omnibus donosi značajno smanjenje administrativnih opterećenja. Procjenjuje se da će europske tvrtke uštedjeti oko 706 milijuna eura godišnje, dok bi ukupne administrativne uštede zahvaljujući mjerama pojednostavljenja Komisije mogle dosegnuti više od 140 milijardi eura godišnje.
Predviđeno je smanjenje broja sekundarnih propisa, pojednostavljenje testiranja za nove kombije i kamione te izjednačavanje pravila za električne i klasične kombije u domaćem prijevozu. Uvodi se i nova kategorija malih pristupačnih električnih vozila duljine do 4,2 metra, što bi državama članicama omogućilo ciljane poticaje za takva vozila proizvedena u EU.
Komisija dodatno ažurira pravila označavanja vozila kako bi kupci prilikom kupnje imali jasne i usporedive informacije o emisijama, priopćili su, kao i da je do sad bilo ljudima jasno bilo što iz EK vezano uz regulaciju. Osim u zeleno obojanih automobila na diesel ili benzin.
Dijalog s industrijom
EK paket temelji na Akcijskom planu za automobilsku industriju te na zaključcima Strateškog dijaloga o budućnosti sektora, koji je predsjednica von der Leyen pokrenula u siječnju 2025. godine.
U dosadašnja tri sastanka uključeni su predstavnici industrije, socijalni partneri, države članice i civilno društvo, s ciljem pronalaženja održivih rješenja za jedan od najvažnijih industrijskih sektora Europe.
Sve jasno iz priopćenja. Ili nije. Ako EU ne bude proizvodila diesel i benzinske motore za automobile, proizvodit će Japan, Južna Koreja, SAD, Brazil, Rusija itd…








