Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je snažan apel Vladi Republike Hrvatske da odgodi povećanje minimalne plaće za 2026. godinu, upozorivši kako bi daljnji rast troškova rada mogao dovesti do otpuštanja, pada investicija i gubitka konkurentnosti, osobito u prerađivačkoj industriji koja zapošljava više od 200.000 radnika.
U pet godina rast minimalca od 92%, a investicije gotovo stale
U HUP-u navode da je minimalna plaća porasla 92% u samo pet godina, dok su ukupna primanja po zaposlenom nominalno rasla 72%, a realno, umanjeno za inflaciju, 42%, što je kažu, najviše u Europskoj uniji. Istovremeno, privatne investicije rasle su tek 0,4% u 2024., što ukazuje na gotovo potpuno zaustavljanje ulaganja.
“Hrvatska danas živi bolje nego ikada prije, ali uz nekontrolirani rast plaća, bez praćenja produktivnosti, riskiramo gubitak tisuća radnih mjesta. Poslodavci su na rubu izdržljivosti,” poručio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.
Otpuštanja već počela, više od 4.000 radnih mjesta izgubljeno
HUP-ova interna anketa među članicama pokazala je zabrinjavajuće brojke, 16% poslodavaca ne bi moglo izdržati novo povećanje bez zatvaranja radnih mjesta, dok bi dodatnih 32% morali zaustaviti planirane investicije. U prerađivačkoj industriji, gdje su pritisci najjači, svaka četvrta tvrtka bi otpuštala, a 43% bi prestalo ulagati.
“Prošlogodišnje povećanje već je odnijelo 4.000 radnih mjesta. Ako se trend nastavi, brojka će se povećavati,” upozorila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Efekt harmonike i rast javnih plaća dodatno pogoršavaju situaciju
HUP ističe i tzv. efekt harmonike, gdje rast minimalca povlači sa sobom rast većine plaća u tvrtkama zbog kolektivnih ugovora ili pritisaka zaposlenika. Tome dodatno doprinosi enorman rast plaća u javnom sektoru od 58% u dvije godine, zbog čega prosječna plaća u javnom sektoru sada premašuje onu u privatnom za 32,5%, što, tvrde u HUP-u nije slučaj u drugim državama EU.
Tri prijedloga za održivo usklađivanje minimalne plaće
HUP predlaže da se buduća usklađivanja minimalne plaće temelje na objektivnim pokazateljima, bez političkog pritiska: Automatska indeksacija minimalne plaće prema formuli: inflacija ± rast produktivnosti; Povezivanje osobnog odbitka s iznosom minimalne plaće kako bi se izbjeglo oporezivanje socijalnog minimuma; Ograničavanje troška smještaja koji poslodavci mogu uračunati u minimalnu plaću za strane radnike.
Čak 84% članica HUP-a podržava automatsku indeksaciju, što bi osiguralo predvidljivost i spriječilo nagle poremećaje na tržištu rada.
Investicije u Hrvatskoj zamiru
Predstavnici tekstilne, drvne i metalne industrije upozoravaju da su zbog povećanja troškova rada prinuđeni seliti proizvodnju u inozemstvo ili zatvarati pogone.
“Mi smo morali prodati dvije tvornice da bismo preživjeli. Bez mogućnosti novih ulaganja, klijenti nas napuštaju,” rekao je Marijan Batina iz tvrtke Boxmark.
“Uložili smo 13 milijuna eura u modernu proizvodnju, ali strojevi su sada prebačeni u Poljsku. Nova zapošljavanja u Hrvatskoj su zaustavljena,” izjavio je Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije.
HUP naglašava da nije protiv rasta minimalne plaće, ali traži uravnotežen pristup, usklađen s rastom produktivnosti i inflacijom, kako bi se očuvala radna mjesta i potaknule nove investicije.
“Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju. Apeliramo na Vladu da u 2026. postupi razumno i omogući gospodarstvu da diše,” zaključuje Balković.
