Zbog sve češćih povreda zračnog prostora država članica, NATO ozbiljno razmatra donošenje jedinstvenih pravila angažmana koja bi pilotima omogućila bržu i odlučniju reakciju u slučaju upada ruskih borbenih zrakoplova iznad teritorija Saveza.
Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Daily Mail, prijedlog uključuje mogućnost obaranja ruskih letjelica koje se detektiraju kao izravna prijetnja, posebice ako su naoružane oružjem za napad na kopno i lete prema ciljevima unutar granica NATO članica.
“Ključni kriteriji više ne bi bili samo kršenje zračnog prostora, već i naoružanje i putanja zrakoplova, što bi se procjenjivalo u realnom vremenu,” otkriva diplomatski izvor upućen u tijek zatvorenih razgovora.
Nova pravila angažmana mogla bi se definirati već na idućem sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, gdje je predloženo i ujedinjavanje triju postojećih protuzračnih misija na istočnom krilu Saveza, Eastern Sentry, Baltic Watch i misije obuke u Ukrajini.
Kraj nacionalnih ograničenja?
Trenutno svaka članica NATO-a primjenjuje vlastita pravila za upotrebu sile. Dok neke zemlje zahtijevaju vizualnu potvrdu cilja prije otvaranja vatre, druge dopuštaju reakciju isključivo na temelju radarskih i obavještajnih podataka.
General Alexus Grynkewich, zapovjednik savezničkih zračnih snaga u Europi, već se neko vrijeme zalaže za ujedinjeni protuzračni sustav koji bi uklonio birokratska ograničenja i omogućio brzo djelovanje u slučaju prijetnji.
“Ne možemo imati 30 različitih interpretacija prijetnje kada nam zrakoplov s projektilima leti prema granici. Trebamo jedinstveni sustav koji zapovjedniku na terenu daje ovlasti za trenutnu odluku,” izjavio je neimenovani visoki dužnosnik za The Telegraph.
Oprez među saveznicima
Unatoč eskalaciji ruskih aktivnosti, uključujući nedavne upade ruskih MiG-ova u estonski zračni prostor i sve prisutniju upotrebu bespilotnih letjelica, neke članice ostaju oprezne.
Njemačka, Španjolska i Italija smatraju kako bi prebrzo definirana pravila mogla izazvati neželjeni izravni sukob s Moskvom, pogotovo ako se obaranje dogodi u sivoj zoni bez jasne prijetnje.
S druge strane, baltičke zemlje predvode pozive za odlučniji pristup.
“Ako na kršenje našeg zračnog prostora reagiramo samo kada postoji izravna vojna prijetnja, šaljemo poruku slabosti,” rekao je estonski zastupnik u NATO-ovoj parlamentarnoj skupštini Raimond Kaljulaid. “Granice ili imamo – ili nemamo.”
Nova realnost u zraku
Samo u lipnju NATO-ovi lovci presreli su 29 ruskih letjelica iznad Baltičkog mora, prema podacima danske vojske. Moskva, u međuvremenu, priprema zakon koji omogućuje mobilizaciju do dva milijuna rezervista, čak i bez proglašenja ratnog stanja.
U Bruxellesu raste osjećaj da je Savez došao do prekretnice. Ako nova pravila budu usvojena, NATO bi mogao po prvi put od Hladnog rata imati centralizirani i agresivniji zračni odgovor na prijetnje s istoka.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je kako bi planovi trebali ojačati obrambenu i odvraćajuću poziciju Saveza, posebno u svjetlu nedavnih incidenata.
No, konačna odluka o novim pravilima angažmana još nije donesena.