Nakon nekoliko mjeseci rasta, prosječne plaće u Hrvatskoj zabilježile su blagi pad. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2025. iznosila je 1.437 eura, što je 0,5% manje nego u lipnju, a realno niže za 0,9% kada se uračuna inflacija, javlja DZS na svojim mrežnim stranicama
Sličan trend zabilježen je i kod prosječne bruto plaće, koja je u srpnju iznosila 2.000 eura, što predstavlja pad od 0,4% nominalno, odnosno 0,8% realno u odnosu na prethodni mjesec.
Plaće i dalje više nego lani – ali slabije kupovne moći
Iako su plaće u srpnju bile nešto niže nego mjesec ranije, usporedba s istim razdobljem prošle godine pokazuje nastavak pozitivnog trenda. Prosječna neto plaća porasla je za 9,3% nominalno, a realno za 5%, dok je bruto plaća porasla za 9,8% nominalno, odnosno 5,5% realno.
Tko su najplaćeniji, a tko najlošije plaćeni radnici u Hrvatskoj?
Najviša prosječna neto plaća u srpnju isplaćena je u sektoru zračnog prijevoza, gdje je iznosila čak 2.353 eura, dok je najniža prosječna neto plaća zabilježena u sektoru proizvodnje odjeće, u iznosu od 937 eura.
Kada je riječ o bruto plaći, zračni prijevoz ponovno je na vrhu s 3.436 eura, dok su radnici u tekstilnoj industriji imali najnižu prosječnu bruto plaću – 1.232 eura.
Medijalna plaća daleko od prosjeka
Važan podatak koji pokazuje realnu sliku primanja većine građana jest medijalna plaća, odnosno plaća koju prima osoba u sredini platne ljestvice – polovica zaposlenih ima veću, a polovica manju plaću.
Za srpanj 2025., medijalna neto plaća iznosila je 1.249 eura, što je rast od 1,3% u odnosu na lipanj, te 10,5% više nego godinu dana ranije. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.702 eura, s rastom od 1,1% mjesečno i 10,7% godišnje.
Inflacija usporava rast realne plaće
Unatoč pozitivnim godišnjim pokazateljima, pad prosječne i realne plaće na mjesečnoj razini signalizira usporavanje rasta kupovne moći. Uz inflacijski pritisak, posebno zabrinjava podatak da četvrtina zaposlenih prima neto plaću nižu od 1.249 eura, što je značajno ispod prosjeka i otvara pitanje kvalitete života u uvjetima rastućih troškova stanovanja i potrošnje.