Hrvatska se suočava s ozbiljnom krizom u sektoru obnovljivih izvora energije, upozorili su u zajedničkom pismu Europskoj komisiji Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te europska udruženja SolarPower Europe i WindEurope. Pismo dolazi u trenutku kada Vlada RH postupno ukida subvencije za cijene električne energije, dok istodobno zaustavlja jedini održivi model smanjenja troškova, razvoj OIE projekata.
Zastoj u razvoju zelenih tehnologija doveo je do blokade više od 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, vrijednih preko tri milijarde eura. Riječ je o projektima solarnih i vjetroelektrana, geotermalnih izvora te sustava za pohranu energije, koji su već uplatili 25 milijuna eura državi za energetska odobrenja. Ti dokumenti uskoro istječu, a ukoliko se hitno ne reagira – projekti će biti otkazani, sredstva izgubljena, a lokalne zajednice ostati bez milijunskih prihoda.
Glavna kočnica razvoja je izostanak propisane naknade za priključenje na prijenosnu mrežu od strane HERA-e, što je obaveza koja nije ispunjena još od 2022. Umjesto toga, HOPS pokušava trošak modernizacije mreže, planiran prije desetljeća i nevezan za nove projekte, prebaciti na same proizvođače OIE, što poskupljuje projekte i do 40 %.
Takav model, poručuju iz OIEH-a, nije u skladu s europskom praksom – čak 80 % država EU financira takve troškove iz fondova EU i državnog proračuna.
Pismo upućeno Bruxellesu ukazuje i na nefunkcionalno tržište uravnoteženja – ključno za stabilnost mreže s velikim udjelom obnovljivih izvora. HEP Proizvodnja trenutačno je praktički jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS, koji bi trebao omogućiti konkurentnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a. To, tvrde potpisnici, stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje.
Iako su solarne i vjetroelektrane sposobne pružati te usluge, njima se to sustavno onemogućava, zbog čega HOPS u kritičnim trenucima koristi najskuplje moguće usluge, što dodatno opterećuje krajnje korisnike.
U pismu se ističe i izostanak nacionalne strategije elektrifikacije, osobito u prometu. Hrvatska je 2022. godine imala tek 2,4 % obnovljivih izvora u prometu, od čega samo 0,2 % otpada na električnu energiju. Planirani cilj do 2030. iznosi 5,8 %, što je višestruko ispod europskih očekivanja. Elektrifikacija željeznice, jedna od ključnih mjera za smanjenje emisija, i dalje se zanemaruje.
Izravna povreda europskog zakonodavstva
Zbog ovih problema, protiv Hrvatske je već pokrenut postupak zbog povrede prava EU zbog kašnjenja u provedbi direktiva RED II i RED III, koje definiraju ciljeve u području OIE. Riječ je o mehanizmima ključnim za energetsku sigurnost i neovisnost, a ne samo o formalnim obvezama.
Poziv Bruxellesu na hitnu intervenciju
OIEH, SolarPower Europe i WindEurope pozivaju Europsku komisiju da iskoristi sve dostupne instrumente i zatraži od hrvatske Vlade trenutno donošenje naknade za priključenje od 0 eura/kW, otvaranje tržišta uravnoteženja za sve pružatelje te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u sve nacionalne planove
U suprotnom, upozoravaju, Hrvatska riskira potpunu deindustrijalizaciju OIE sektora, rast ovisnosti o fosilnim gorivima i promašivanje ciljeva za 2030. godinu, kada bi najmanje 42,5 % ukupne potrošnje energije trebalo dolaziti iz obnovljivih izvora, akžu.