Situacija u hrvatskoj poljoprivredi dosegla je točku ključanja, upozoravaju ratari okupljeni na sjednici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Kaos na terenu, godinama neriješeni problemi, loši pravilnici i neodgovarajuća komunikacija s institucijama – sve to, tvrde, gura domaće proizvođače hrane prema odustajanju od proizvodnje.
“Hrvatska je bure baruta. Seljaci su na koljenima. Ne prijetim, ali buknut će”, upozorio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo. Ratari traže hitne rezove, ističući da se bez konkretnih poteza iz vrha vlasti ova kriza neće smiriti, nego dodatno produbiti.
Godinama čekaju rješenja
Jedan od najvećih problema i dalje je raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Mali proizvođači tvrde da već desetljećima nemaju pristup zemljištu koje obrađuju, a koje im je ključno za opstanak.
“Zašto 90 posto zemljišta koje obrađuju obiteljska gospodarstva nije riješeno u 30 godina?”, pita Antun Vrakić iz Komore.
Uz to, ratari su posebno ogorčeni na pravilnik o otkupu pšenice. Tvrde da se domaći urod otkupljuje po mizernim cijenama, a zatim skupo preprodaje u inozemstvu.
“Naša pšenica treće klase ide van za 150 eura, a u Italiji se prodaje kao prva klasa. Netko masno zarađuje na našoj muci”, kaže Pranjić.
“Izvozimo pšenicu, uvozimo tijesto”
Riječ je, kažu, o apsurdnoj situaciji: Hrvatska izvozi sirovinu, a zatim skupo uvozi gotove prehrambene proizvode. Samo prošle godine, tvrde, uvezeno je tjestenine za 350 milijuna eura, dok je pšenica izvezena za svega 40-50 milijuna.
“Jesmo li doista svi nesposobni da sami od pšenice napravimo tjesteninu?”, pita Mato Brlošić, član Upravnog odbora Komore.
Institucije “ne odgovaraju na telefon”
Ratari upozoravaju i na potpuni kolaps komunikacije s nadležnim institucijama. Ministarstvo i Agencija za plaćanja, tvrde, ne odgovaraju na pozive ni upite, a sustav potpora je zbunjujući i netransparentan.
“Prije ćete dobiti dežurnog na željezničkom kolodvoru nego nekoga u Ministarstvu”, sarkastično zaključuje Pranjić.
Odustajanje od jesenske sjetve?
Ako se stvari ne promijene brzo, upozoravaju, mnogi će ratari odustati od jesenske sjetve. To bi moglo imati teške posljedice za sigurnost domaće proizvodnje hrane.
“Ministar obrane kaže da trebamo resurse za obranu države. Mi kažemo da trebamo resurse da ju možemo prehraniti”, poručio je Brlošić.
Ratari traže hitnu intervenciju Vlade, izmjene zakona, bolje uvjete otkupa i osiguranje poštenih odnosa na tržištu. Jer bez hrane, poručuju, nema ni države, javlja RTL.
