Europska komisija predstavila je prijedlog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., vrijedan čak dva bilijuna eura, čime je postavila temelje za dosad najambiciozniji financijski okvir EU-a. No, prijedlog je odmah izazvao niz kritika, ponajprije zbog novog načina određivanja financijske omotnice za države članice, koji bi, prema mišljenju dijela zastupnika Europskog parlamenta, mogao narušiti ravnotežu i pravednost u raspodjeli sredstava.
Najveća pojedinačna stavka odnosi se upravo na tu novu metodologiju izračuna nacionalnih doprinosa i omotnica, koja bi trebala obuhvatiti gotovo polovicu ukupnog proračuna.
Inovacije, obrana i proširenje
Druga po veličini stavka je Fond za konkurentnost, iz kojeg će se uložiti 131 milijarda eura u inovacije, s posebnim naglaskom na obrambenu industriju i svemirske tehnologije. Treća stavka proračuna, pod nazivom Globalna Europa, predviđa financiranje vanjskih politika, uključujući pomoć zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.
Vidaković: Fiskalna ekspanzija nije donijela očekivane rezultate
Povodom objave prijedloga, ekonomski analitičar Neven Vidaković izjavio je za HTV u Studiju4 kako dosadašnja iskustva pokazuju da fiskalne ekspanzije EU-a, posebno one nakon pandemije COVID-19, nisu dale željene rezultate.
“Kad povećate proračun i trošite kroz fiskalnu ekspanziju, učinak na gospodarski rast se očekuje kroz 2–3 godine. No, pandemija je bila 2020., a u 2025. bilježimo rast od samo 1%. To znači da strategija nije uspjela jer je loše provedena”, poručio je Vidaković na HRT-u.
Upozorio je i na ograničen domet europskih fondova u Hrvatskoj, gdje se sredstva najčešće koriste za obnovu fasada i minimalne infrastrukturne projekte, što može kratkoročno podići BDP, ali ne stvara dugoročan gospodarski učinak.
“Niste ostvarili stvarni rast, a morate vraćati dugove koje ste navodno preuzeli za investicije koje nisu stvorile novu vrijednost. Ogroman udio otplate duga u novom proračunu priznanje je da kohezijski i koordinacijski fondovi ne funkcioniraju, jer se temelje na preraspodjeli i centralnom planiranju iz Bruxellesa”, rekao je.
Političke napetosti i otvorena pitanja
Prijedlog EK-a vjerojatno će izazvati žestoke rasprave u Europskom parlamentu i među državama članicama. Neki europarlamentarci već sada upozoravaju da bi nova metodologija mogla favorizirati pojedine zemlje na štetu drugih, dok se iz Komisije brane tvrdnjom da je cilj veća učinkovitost i fleksibilnost u budućem financiranju Unije.
Ostaje za vidjeti hoće li prijedlog u sadašnjem obliku dobiti potrebnu političku potporu do kraja pregovora, koji bi trebali završiti do kraja 2026.
