Dok su saborski zastupnici otišli na ljetnu stanku, stvarnost velikog dijela građana Hrvatske ostaje daleko od godišnjeg odmora. Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa u svom je posljednjem govoru pred ljetnu pauzu u Saboru upozorio na ozbiljan raskorak između službenih ekonomskih pokazatelja i stvarnog životnog standarda građana.
„Gotovo 40 posto građana si ne može priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora. Ljeto za njih ne znači odmor, već samo visoke temperature i dodatne troškove za hlađenje“, rekao je Baksa, pozivajući se na najnovije podatke Eurostata.
Obala kao luksuz
U zemlji koja se ponosi obalom i turizmom, more postaje luksuz dostupnim tek onima s iznadprosječnim primanjima ili nekretninama na Jadranu. Ostali, kaže Baksa, „broje eure do kraja mjeseca, ne dane do odmora“.
Dodaje kako je Hrvatska još uvijek među zemljama EU s visokim udjelom građana koji žive u riziku od siromaštva – čak 23 posto.
Umirovljenici rade da prežive
Posebno se osvrnuo na položaj umirovljenika, koje je nazvao „najzaboravljenijima u socijalnoj politici“. Umjesto zaslužene starosti, sve više njih primorano je ponovno raditi.
„Mirovine realno padaju, a udio u prosječnoj plaći stagnira. To nije dostojanstvena starost, to je tihi očaj“, upozorava Baksa, ističući i pravnu nesigurnost izazvanu izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.
“Problem nije u pričanju o cijenama, problem je u cijenama”
Komentirajući izjavu ministra turizma koji je apelirao da se ne govori o visokim cijenama na obali jer to „šteti sezoni“, Baksa je poručio: „Naša vlastita obala mnogima je postala nedostižna. Problem nije što pričamo o cijenama, nego što one nisu realne za domaće stanovništvo.“
Apel za promjenu ekonomske politike
Baksa zaključuje kako ekonomski rast, kreditni rejting i statistike ne smiju zamagliti stvarnost koju živi većina ljudi.
„Ne treba nas zanimati samo koliko raste BDP, nego koliko košta najam apartmana, režije ili ručak za četveročlanu obitelj. Jer to su pravi pokazatelji stvarnog standarda“, poručuje, upozorivši da ovakvo stanje nije održivo ni društveno ni ekonomski.
„Ako čak ni ljetovanje u vlastitoj zemlji više nije dostupno građanima, onda nešto ozbiljno ne štima“, zaključio je.
