Unatoč zabrinutostima koje je izazvalo izvješće o mogućim ili planiranim napadima na iranske nuklearne objekte, stručnjaci za nuklearnu sigurnost ističu da bombardiranje postrojenja za obogaćivanje uranija ne bi izazvalo katastrofu razmjera Černobila ili Fukushime.
Kako prenosi BBC News, za razliku od nuklearnih elektrana u kojima se odvijaju kontrolirane fisijske reakcije koje proizvode visoko radioaktivni otpad, postrojenja za obogaćivanje uranija – poput onih u Natanzu ili Fordowu – ne sadrže reaktore i ne proizvode toplinu za energiju. Njihova uloga je proizvodnja goriva za reaktore, odnosno povećanje koncentracije izotopa uranija-235.
“U takvim postrojenjima ne događa se nuklearna reakcija, što znači da nema opasnosti od eksplozije reaktora ili širenja visoko radioaktivnih izotopa”, pojašnjava Simon Middleburgh, znanstvenik za nuklearne materijale sa Sveučilišta Bangor.
Dodaje da bi eventualni napad mogao uzrokovati curenje uranija u okoliš, no učinci bi bili lokalizirani.
“Moglo bi doći do kontaminacije u neposrednoj blizini, ali ne i do široko rasprostranjenog radioaktivnog oblaka ili nesreće s dugoročnim posljedicama za javno zdravlje, kakve smo vidjeli u Černobilu”, tvrdi Middleburgh.
Zona isključenja oko pogođenog postrojenja bila bi ograničena, a radiološki rizik bio bi minimalan izvan tog područja.
Iako stručnjaci naglašavaju da bi svaki takav napad imao ozbiljne političke i sigurnosne posljedice, s nuklearno-tehničkog aspekta opasnosti po zdravlje stanovništva i okoliš bile bi znatno niže nego kod havarija u elektranama.
Podsjetimo, u travnju 2021. u postrojenju Natanz dogodio se sabotirani napad, nakon kojega su iranske vlasti privremeno zaustavile proizvodnju. Incident nije izazvao širu radiološku štetu, što potvrđuje teze o ograničenim rizicima takvih napada
