Udruga Franak oglasila se priopćenjem na svojoj fb- stranici.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU DAJE PRAVO NA PUNO OBEŠTEĆENJE POTROŠAČIMA S KONVERZIJAMA!
Županijski sud u Zagrebu daje pravo na puno obeštećenje potrošačima s konvertiranim kreditima.
Tako je presudom Gž-635/2020, pozvavši se između ostalog i na poznatu presudu Vrhovnog suda Rev 1096/22, sudsko vijeće toga suda u sastavu sudaca Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, suca izvjestitelja i Tihane Marije Miladin članice vijeća, odlučilo da tužiteljica iz Lipovljana s konvertiranim kreditom ima pravo na puno obeštećenje i nakon provedene zakonske konverzije CHF kredita u euro kredit.
Tom presudom ukinut je dio prvostupanjske presude, ali samo zbog toga da bi se dopunskim vještačenjem utvrdio točan iznos obeštećenja, budući da na prvom stupnju u Kutini nije odbijena preplata iz konverzije od zateznih kamata koje su na dan konverzije dospjele na preplaćene iznose kamata i tečaja. Tužiteljicu je zastupao kutinski odvjetnik Zoran Kosanović.
Izdvajamo glavna obrazloženja iz presude:
1. Ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF ništetne su bez obzira na provedenu konverziju.
2. Tužena Privredna banka Zagreb u žalbi se poziva na PRIJEDLOG Zakona o konverziji, međutim, sudovi sude na temelju zakona, a ne na temelju PRIJEDLOGA zakona, pa onda pozivanje tuženika na PRIJEDLOG zakona nije relevantno. Osim toga, PRIJEDLOG zakona uopće nije obuhvatio ništetnost valutne klauzule CHF u obrazloženjima, koja je utvrđena tek dvije godine nakon stupanja zakona na snagu.
3. Obveza obeštećenja koje PBZ mora platiti ne temelji se na ugovoru o kreditu, nego se temelji na IZVANUGOVORNOJ obvezi banke da vrati sve što je neosnovano stekla koristeći ništetne ugovorne odredbe.
4. Sporazumom o konverziji NIJE OSNAŽENO ništa što je bilo ništetno od samoga početka ugovornog odnosa.
5. Pravo na potpunu restituciju potrošača u slučaju nepoštenosti ugovornih odredbi, osnovno je i možda NAJVAŽNIJE PRAVO POTROŠAČA kod zaštite od nepoštenih ugovornih odredaba u potrošačkim ugovorima.
6. Ograničenja ili čak ukidanje bilo kojeg prava potrošača, pa i prava na potpunu restituciju moralo bi biti propisano jasnim i nedvosmislenim odredbama zakona i imati razumnu svrhu.
7. Pojednostavljeno, ako je zakonodavac smatrao da konverzijom CHF kredita potrošači trebaju izgubiti pravo na potpunu restituciju kao posljedicu nepoštenosti pojedinih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, tada je to trebao jasno i nedvosmisleno propisati odredbama ZID ZPK/15. Zakonodavac to nije učinio, tako da ne postoji pravna osnova (odredba zakona) koja bi opravdavala stav da su potrošači koji su konvertirali CHF kredite izgubili, potpuno ili djelomično, pravo na potpunu restituciju. Pritom je potrebno i napomenuti da je, pojednostavljeno rečeno, predmet reguliranja ZID ZPK/15 konverzija kredita, a ne restitucija na temelju stjecanja bez osnova.
8. Osim toga, ako bi se prihvatilo da potrošači koji su konvertirali kredite nemaju pravo na potpunu restituciju, neovisno što o tome ne govori niti jedna odredba zakona, nejasno je koji bi razlozi opravdavali takvo, u suštini nejednako i diskriminatorno postupanje prema njima. Potpuno je neprihvatljivo da primjerice potrošač koji je podigao kredit 2007. kao i tužiteljica, ali ga nije konvertirao ili čak potrošač koji je kredit podigao u eurima ili uz valutnu klauzulu u eurima, ima pravo na potpunu restituciju, a tužiteljica koja je kredit konvertirala to pravo uopće nema ili joj je to pravo ograničeno.
Osim te presude, izuzetno su važne tri pozitivne presude županijskih sudova u Slavonskom Brodu, Karlovcu i Rijeci u kojima se pojašnjava princip odbijanja preplate iz konverzije od ukupnog obeštećenja koje banke moraju platiti potrošačima. Naime, u skladu s člankom 172. Zakona o obveznim odnosima, preplata iz konverzije mora se odbiti od zateznih kamata dospjelih na dan konverzije, a ne od glavnice duga, jednako kao što se provode ovrhe kada su dužnici potrošači, a ne banke. Ovaj put dužnici su banke, pa onda banke najprije plaćaju zatezne kamate, a tek potom vraćaju glavni dug.
Zagrebačku presudu i spomenute tri presude možete pronaći na linku:
https://udrugafranak.hr/vazno-objavljujemo-cetiri…/
Obruč oko nepoštenih banaka sada je potpuno stegnut, i ne vjerujemo da će pojedini suci na Vrhovnom sudu (koji su u manjini) i dalje pokušavati bankama sačuvati novac koji bankama ne pripada!
Na potezu je Vrhovni sud koji u proširenom vijeću mora konačno ujednačiti pravno shvaćanje koje su općinski i županijski sudovi diljem Hrvatske odavno ujednačili, i preko 95 % presuda suđeno je pozitivno za potrošače na temelju prava Unije.
Potrošači s konvertiranim kreditima moraju biti obeštećeni!
