U desetak kvadrata učionice boravi i po pet osoba. Prostorije su to bez prirodnog svjetla, pune vlage. U neadekvatnim uvjetima borave učenici splitskog Centra za autizam. Sada strepe da će ostati bez prava na produženi stručni postupak zbog nedostatka prostora.
Pregrađivali su hodnike, proširili se na tri ulaza, svaki slobodan prostor pretvorili u učionice. Mjesta za širenje više nema, a svake godine upisuju sve više učenika. I dok je nova gradska vlast prije izbora obećavala izgradnju nove škole, iste i dalje nema. Obećavaju i dalje. Roditelji se pitaju: Što do tada? I zašto se s izgradnjom nije krenulo ranije?
“S obzirom koje poteškoće ova djeca imaju, senzorne i sve druge u socijalnom smislu, ovoliko djece u skupinama u malo prostora se može nazvati i zlostavljanjem”, rekla je Marina Vitali Grbeša, predstavnica roditelja u Školskom odboru, novinarki Provjerenog Nikolini Cetinić.
Djeca su to s teškim poremećajem iz spektra autizma. Redovita škola po prilagođenom programu za njih nije opcija. Ova škola nalazi se u prizemlju stambene zgrade. Nema zbornicu, pregrađivali su se hodnici, svaki slobodan prostor pretvorili su u učionice. Mjesta za širenje više nema.
Centar je za njim mjesto bez stigmatizacije
Ivan je jedan od učenika Centra za autizam. Tamo su njegovi prijatelji, osobe koje ga razumiju. Mjesto je to bez stigmatizacije, ružnih pogleda, komentara. Mjesto gdje je prihvaćen i gdje može biti svoj.
Centar za autizam Split osnovan je prije 27 godina kao podružnica zagrebačkog centra. Tada je brojio sedmero polaznika, a danas više od stotinu.
“Praktično se počelo s dva razreda, sa par djece i naravno kancelarija voditeljice podružnice, kuhinjica, higijenske prostorije i to je to. Kako je Centar rastao, bilo je sve više djece upisano, tako smo se mi u ovom prizemlju ove zgrade širili”, objasnila je Alemka Đivoje, ravnateljica Centra za autizam Split.
Prema državnom pedagoškom standardu, škole koje imaju više od 10 razreda trebale bi imati samostalnu školsku zgradu. Ova škola ima 25 obrazovnih skupina i produženi stručni postupak.
“Iako smo registrirani kao osnovna škola mi i dalje imamo naše starije polaznike tu i sad se uređuje još jedan prostor, također u istom kvartu, gdje ćemo dobiti još dva razreda. Naše potrebe s obzirom na broj djece koja se upisuju svake godine je broj sve veći”, dodala je Đivoje.
Načina za reorganizaciju prostora više nema. Zbog sve veće potrebe pregradili su hodnik. Neke učionice su spojene pa učenici i djelatnici moraju prolaziti kroz prve dvije, gdje se također odvija nastava. Roditelji godinama upozoravaju na gorući problem, ali napretka do sada nije bilo.
Obratili su se gradu, ministarstvu, tražili pomoć. Ali godinama – ništa. Sada kada je voda došla do grla, pitaju se kako dalje.
“Nažalost nas se sustavno ignorira. Vijeće roditelja je bilo u ministarstvu i župana, i u gradonačelnika grada Splita, ničiji problem nismo”, kaže Grbeša.
Grad obećao pomoć, ali dosad ništa nije napravljeno
Prije devet godina, kada su se odvojili od Zagreba, dobili su status osnovne škole čiji je osnivač Grad Split. U predizbornoj kampanji gradonačelnik Ivica Puljak obećao im je rješenje problema.
“Zaista mogu potvrditi da je gradonačelnik imao namjeru i s tim krenuti, ali krenuli smo s nekim drugim stvarima koje su se oslobodile, puno više se otvorilo mogućnosti, a našli smo jednu idealnu česticu u vlasništvu Grada. Može biti i škola i vrtić i mi s tom izgradnjom krećemo vrlo skoro. Vjerujemo da bi stvarno do kraja ove godine imali projekte, a onda tijekom sljedeće godine ili najviše godinu i po dana da bi se ta škola izgradila”, rekao je Mario Negotić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja potvrdili su za Provjereno da su upoznati s nedostatkom prostora, ali je za to nadležan Grad.
Ravnateljica čini sve kako nitko ne bi ostao zakinut. I ove godine, očekuje Đivoje, upisat će 10-ak nove djece. No, pitanje je gdje će ih smjestiti jer ne radi se o klasičnoj školi u kojoj prvaši dolaze, a osmaši odlaze. Po završetku škole, nemaju kamo pa ostaju u Centru, a nove generacije moraju upisati.
“Ja se nadam da će grad naći rješenje za to međuvrijeme dok ta škola ne bude izgrađena ili cenatr kakogod”, kaže Đivoje.
No iz Grada kažu kako takvo rješenje trenutačno nemaju, piše dnevnik.hr.
