Tisuće su potpisale peticije i okupile se na ulicama kako bi pozvale mobilizirane muškarce da se vrate kući
Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je ‘jako zabrinut‘ zbog ishoda predstojećih izbora u ožujku sljedeće godine, barem ako je za vjerovati Institutu za proučavanje rata (ISW). Američka istraživačka skupina ukazala je na ovotjedne komentare predsjednika ruske Središnje izborne komisije da su Rusi ‘već počeli pokušavati diskreditirati‘ izbore, unatoč tome što Rusija održava široku potporu Putinu. ISW je analizirao da komentari sugeriraju da će Rusija ‘nastaviti intenzivirati napore cenzure pod krinkom borbe protiv pokušaja unutarnjeg miješanja u izbore‘, što implicira da se Putin možda ne osjeća potpuno sigurnim u svojoj poziciji dok traži reizbor, piše Jutarnji.hr.
Ove informacije dolaze u trenutku nakon što je Putin navodno naredio regionalnim dužnosnicima i tajnim službama da iskorijene antiratno neslaganje ‘pod svaku cijenu‘ usred porasta prosvjeda koje su organizirale žene i majke prisilno mobiliziranih muškaraca.
Usprkos strogo nametnutim ograničenjima prosvjeda u Rusiji, tisuće su potpisale peticije i okupile se na ulicama kako bi pozvale mobilizirane muškarce da se vrate kući.
Dužnosnicima se sada savjetuje da ‘novcem ugase‘ prosvjede, izvijestila je u srijedu neovisna novina Verstka te pišu kako je riječ o potencijalno ‘jednoj od najvećih prijetnji Putinovoj kampanji‘.
Nedavno je bilo prosvjeda u Moskvi, Novosibirsku i Khabarovsku, no mnogi su zabranjeni.
Vlasti u Sankt Peterburgu iskoristile su ograničenja protiv Covida kako bi zabranile skup. Masovna okupljanja zabranjena su do kraja godine u Putinovom rodnom gradu.
Olga Tsukanova (47), osnivačica Vijeća supruga i majki, uvrštena je u registar ‘stranih agenata‘ te joj prijeti kazneni progon.
Druga antiratna prosvjednica, kozmetičarka Olga Kats, pokrenula je peticiju koju je potpisalo oko 100.000 žena da se mobiliziranim muškarcima dopusti povratak kući.
Kampanju je započela jer želi da se njezin brat Aleksandar (26) vrati nakon više od godinu dana na bojišnici.
‘Tražimo određivanje maksimalnog roka službe za mobilizaciju‘, rekla je.
‘Krajnje je vrijeme da se kući vrate muškarci civili koji su završili pod djelomičnom mobilizacijom.‘
Rečeno joj je da će se muškarci vratiti kući tek ‘na kraju neprijateljstava‘.
Verstkino izvješće navodi da su čelnici unutarnjeg političkog bloka Kremlja okupili lokalne dužnosnike na seminaru u moskovskoj regiji i zadužili ih da održe izbore ‘što je moguće skromnije i tiše‘ kako ne bi bilo ‘nikakvih sumnji‘ o legitimnosti Putinove pobjede.
Institut za proučavanje rata također je ukazao na Putinove komentare od 15. studenog, kada je rekao da će ruska vlada suzbiti svako strano ili domaće miješanje u izbore.
Na papiru, Putin je i dalje popularan kandidat za reizbor. ‘Čudna je očita zabrinutost Kremlja oko Putinove potpore, s obzirom na to da je Levada centar – nezavisna ruska organizacija za ispitivanje javnog mnijenja – otkrila da je 82% Rusa odobravalo Putinov učinak do listopada ove godine‘, napominju iz ISW-a.
Putin je zapravo bio toliko samouvjeren da je 2021. potpisao zakon koji mu je omogućio da se još dva puta u životu natječe za predsjednika, potencijalno produživši svoj mandat do 2036.
No, istraživači primjećuju poteškoće u dobivanju pouzdanih i točnih anketnih podataka, jer se mnogi Rusi boje posljedica za suprotstavljanje Putinu – i suočavaju se s kaznama za kritiziranje rata.
Rusija je stalno pojačavala nadzor nad digitalnim platformama otkako su masovni prosvjedi koordinirani online 2011./12. Propisi su Rusiji dopuštali blokiranje web stranica, pohranjivanje zapisa poziva i dijeljenje informacija sa sigurnosnim službama ako je potrebno, piše Daily Mail.
Rusija je također pokušala izvršiti pritisak na Google, Apple i Facebook da pohranjuju korisničke podatke na ruskim poslužiteljima, ali bezuspješno.
No, od rata u Ukrajini u veljači 2022. učinjeno je mnogo više na suzbijanju neslaganja. Online cenzura i kazneni progoni za objave i komentare na društvenim mrežama toliko su narasli da su srušili sve postojeće rekorde.
Prema Net Freedoms, istaknutoj skupini za prava na internetu, vlasti su samo u 2022. blokirale ili uklonile više od 610.000 web stranica, što je najveći godišnji ukupni broj u 15 godina.
779 osoba suočeno je s kaznenim prijavama zbog online komentara i objava, što je također rekord.
U rujnu je jedan oporbeni medij tvrdio da su prokremaljski mediji primili dopis u kojem se izdaju smjernice o tome kako izvještavati o nagađanjima da bi Rusija mogla regrutirati više rezervista kako bi ih uključila u rat u Ukrajini.
Ruski savezni zakoni br. 31-FZ i br. 32-FZ, koje je Državna duma usvojila u ožujku 2022., također daju odredbe za kažnjavanje Rusa koji daju izjave protiv oružanih snaga ili pozivaju na sankcije.
Diskreditiranje vojske – ili tvrdnja da njihova uporaba nije u najboljem interesu Rusije – povlači za sobom visoke novčane kazne i do pet godina zatvora.
Zamjenik Državne dume Anton Gorelkin također je u rujnu rekao da bi Rusija trebala razmotriti blokiranje WhatsAppa u Rusiji ako aplikacija pokrene kanale na ruskom jeziku, piše Jutarnji.hr.
Trijumf nizozemskog ‘piromana‘ tek je početak? ‘Europa je umorna, Putin tajnom taktikom sije kaos‘
