Koparski biskup Jurij Bizjak pristao je dati priliku Marku Rupniku jer “Rupnik nije osuđen ni na kakvu sudsku kaznu”…
Osramoćeni bivši isusovac optužen za nezamislivo seksualno, psihičko i duhovno zlostavljanje, navodno počinjeno nad više od dvadeset žrtava – većinom redovnica – tijekom tri desetljeća, otac Marko Rupnik, postao je svećenik Koparske biskupije u rodnoj Sloveniji, piše Slobodna Dalmacija.
“Svećenik Marko Ivan Rupnik inkardiniran je u Koparsku biskupiju krajem mjeseca kolovoza”, izvijestili su iz biskupije 26. listopada.
Već je ova vijest izazvala dosta reakcija, jer je koparski generalni vikar obrazložio za portal The Pillar da je koparski biskup Jurij Bizjak pristao dati priliku Marku Rupniku jer “Rupnik nije osuđen ni na kakvu sudsku kaznu”.
Pišući u posljednje vrijeme u više navrata o bivšem isusovcu i umjetniku, neki su mi svećenici znali odgovoriti na sličan način, kako Rupnik nije osuđen od nijednog suda, i da su se s lažnim optužbama morali nositi i mnogi sveci, pa tako i padre Pijo, mističar i stigmatičar, imao je problema u svome redu kapucina. Međutim, svetac se s njima nosio u poslušnosti, za razliku od Rupnika koji nije htio slušati svoje pretpostavljene isusovce, već je protiv odredbe da ne putuje izvan Rima svojevoljno otišao u Mostar i na Hvar kako bi tamo završio neke svoje radove. To je bila točka na i, nakon toga isusovci su ga isključili iz reda. U crkvenopravnom smislu ovakva se krajnja mjera ne može drukčije shvatiti nego kao kaznena sankcija za teška, nedopuštena djela.
Slično mi je u jednom dugom telefonskom razgovoru jedan prijatelj, inače pripadnik slovenske manjine na Koroškem, rekao da bih trebao imati malo razumijevanja za Rupnika, ipak je on umjetnik. Da, odgovorio sam ironično, možda osobito zbog velike love koja se vrti oko njega i njegovih radova, radi se zacijelo o milijunskim iznosima, naravno u eurima, i očigledno je da je u ovom slučaju i koparski biskup Bizjak našao neku svoju računicu.
A onda dan kasnije…
Samo dan nakon objave da je inkardiniran u Koparsku biskupiju, u crkvenim i širim krugovima odjeknula je informacija koju je Tiskovni ured Svete Stolice objavio 27. listopada. U vatikanskom priopćenju se navodi da je papa Frane ukinuo zastaru u slučaju bivšeg isusovca Marka Rupnika kako bi se omogućio kanonski postupak u vezi optužbi protiv njega. Ovaj put to ne bi bio upravni postupak kao što je bilo do sada, već kazneni postupak u koji bi bile uključene i osobe pogođene zlostavljanjem, koje su inače bile zgrožene novim razvojem događaja u slučaju Rupnik, odnosno, njegovom inkardinacijom u Koparsku biskupiju.
Papa Frane zatražio je od Dikasterija za nauk vjere da preispita slučaj bivšeg isusovca Marka Rupnika, kojeg su neke od redovnica s kojima je surađivao optužile za psihičko i seksualno zlostavljanje.
U rujnu je, naime, Papinsko povjerenstvo za zaštitu maloljetnika skrenulo pozornost Papi na to da postoje ozbiljni problemi u postupanju u slučaju Marka Rupnika te su upozorili na nedostatak blizine sa žrtvama. Papa je čvrsto uvjeren da, ako postoji jedna stvar koju Crkva mora naučiti od Sinode, onda je to da pozorno i sa suosjećanjem sluša one koji pate, posebice one koji se osjećaju marginaliziranima od strane Crkve, stoji u vatikanskom priopćenju koje je objavio Vatican news.
I Slovenska biskupska konferencija (SŠK) objavila je svoj stav o inkardinaciji bivšeg isusovca Marka Ivana Rupnika u Koparsku biskupiju. SŠK u izjavi koju potpisuje dr. Andrej Saje, novomeški biskup i predsjednik konferencije, ističe da ona u tome nije sudjelovala, jer svaki je biskup u tom pogledu samostalan i neovisan, pa nije dužan o tome obavijestiti biskupsku konferenciju. Inače, poznato je da je SŠK, nakon što su isusovački poglavari potvrdili vjerodostojnost raznih zlostavljanja, još 21. prosinca 2022. donijela vrlo kritičko stajalište o slučaju Rupnik, kojim su osudili Rupnikove “neprihvatljive i osude vrijedne postupke”, te pozvali sve Rupnikove žrtve koje još nisu progovorile da se jave crkvenim vlastima “kako bi se došlo do istine i pravedne presude što je sveobuhvatnije moguće.”
U Pismu Božjem narodu XVI. redovitog općeg zasjedanja Biskupske sinode, biskupi okupljeni iz cijeloga svijeta, zajedno s papom Franom, napisali su: “Iznad svega, Crkva našeg vremena dužna je u duhu obraćenja saslušati one koji su bili žrtve zlostavljanja od strane članova crkvenog tijela, te se konkretno i strukturno obvezati da se to više ne događa.”
Konačno osuda i kraj drame
Lorenzo Prezzi, direktor talijanskog portala Settimana News, iza kojega stoji Družba svećenika Srca Isusova, dehonijanci, prema osnivaču Družbe ocu Ivanu Leonu Dehonu, objavio je 1. studenoga komentar s nazivom “Rupnik: ponovno na suđenju”. Među inim navodi da je odluka koju je donio papa Frane da ukine zastaru kako bi se omogućilo da se pritužbe 25 žrtava potvrde ili ne potvrde u sudnici smirila atmosferu koja se stvorila ponajprije dugogodišnjim progledavanjem kroz prste prema Rupnikovim zlodjelima sa strane vatikanskih struktura i započela ono što će možda biti završetak jedne crkvene drame.
Nižu se pitanja, nastavlja Prezzi, hoće li Rupnik sudjelovati u procesu? Hoće li to biti transparentan i konačan proces? Hoće li se konačno razjasniti svi koraci kroz dva prethodna suđenja? (Prvi je završio ekskomunikacijom, koja je odmah skinuta, drugi zastarom.) Kako će reagirati djelatnice Centra Aletti?
Centro Aletti, javno udruženje vjernika Rimske biskupije, u stvari je radionica s više umjetnika koji služe Rupniku u izvođenju njegovih radova diljem svijeta. Papin rimski vikar kardinal Angelo De Donatis naložio je bio kanonsku vizitaciju Centra Aletti i navodno je sve bilo u redu, čak je, kao trajni Rupnikov zaštitnik, kardinal anđeoskog imena doveo bio u pitanje sve dotadašnje postupke protiv slovenskog umjetnika.
Nakon toga došlo je do vrlo oštrog sukoba u Rimskom vikarijatu između kardinala De Donatisa i njegova pomoćnog biskupa Danielea Belgiorea. Potonji je bio vizitator ženske redovničke zajednice Loyola, među čijim se članicama Rupnik seksualno ispražnjavao te je mons. Belgiore donio vrlo kritičke ocjene oko suutemeljiteljice zajednice Ivanke Hosta, koja je sve znala i štitila Marka Rupnika, te je udaljena od zajednice Loyola i pozvana da vrši pokoru, o čemu smo pisali nedavno. Papina odluka da skine zastaru sa slučaja Rupnik pokazuje da je očigledno i on progledao u odnosu na pohotnog svećenika umjetnika, prenosi Jutarnji.
A tek solinska crkva…
Istaknimo još jedan bitan pasus iz teksta Lorenza Prezzija: “Sve do nekoliko mjeseci prije izbijanja slučaja (2022.), nekoliko mjerodavnih osoba vidilo je Rupnika kao kandidata za kardinala. Znalo se o njegovu utjecaju na biranje ‘prijateljskih‘ biskupa, slovenskih biskupa, kao i na vođenje dosjea ‘Stepinac‘ koji dugi niz godina čeka kanonizaciju.”
Kod pape Frane sva su mu vrata bila otvorena, stoga je zacijelo i utjecao na Papin stav o odgodi Stepinčeve kanonizacije. Zato, nemojte se više čuditi zbog čega Marko Ivan Rupnik na razglašenom mozaiku Nebeski Jeruzalem u novoj crkvi Svete Obitelji u Solinu, među desetinama likova različitih blaženika i svetaca od kojih je i većina onih iz hrvatskoga naroda, nije naslikao najpoznatijeg hrvatskoga blaženika, kardinala Alojzija Stepinca. A možda, u stvari, i nije toliko on kriv koliko oni koji su ga po svaku cijenu htjeli kao autora unutrašnjosti nesuđene solinske bazilike, i za to ga masno platili. Na vrijeme su znali što će sve Rupnik producirati, pa zar nisu bili u stanju upitati ga: Čekaj, čekaj malo Rupniče, a što je sa Stepincem?
