Piše: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač
Rezultati lokalnih izbora u sjeni su slabe izlaznosti koja jedva prelazi 1/3 izbornog tijela što znači da 2/3 birača nije izašlo na izbore. Legalitet je zadovoljen, ali lokalna vlast još jednom će imati oslabljen legitimitet.
HDZ ima veliku priliku izgubiti u sva 4 velika grada koji zajedno čine više od 50% biračkog tijela što vic „Gdje završava asfalt počinje HDZ“ čini sarkazmom. SDP je očajno slab kako se i nagađalo s vjerojatnim iznenađenjem u Osijeku i odsutnosti svakog iznenađenja u Rijeci. Dva najveća grada vjerojatno će osvojiti nezavisni kandidati za gradonačelnika u drugom krugu i dobiti relevantan broj skupštinara. Ulazak nezavisnog kandidata (bivšeg HDZ-ovca) u drugi krug u Rijeci je zaista čudesan, iako se za njegovu pobjedu mora zbiti nešto čudovišno.
Nekoliko se demokratski zanimljivih pojava zbilo na ovim izborima. Prva je svakako blagi uspon trećih strana uz postojeće dvostranačje ili jednostranačje, a u okviru trećih strana ističu se bivši HDZ-ovci u urbanim sredinama. Ovdje se ističu nezavisni kandidat u Rijeci i Esih u Zagrebu.
Dijametralna opreka iznenađujućem uspjehu Esih je prema mnogima očekivan neuspjeh Prgometa koji je simbol gubitništva HDZ-a tim više jer je bio jednoglasan izbor stranke, vodstva i samog predsjednika stranke. Predodžba SDP-a kao urbane stranke prije svega u Rijeci, a možda i u Osijeku pokazati će se bitno narušenom zbog nesposobnosti da osvoje jedina dva gradića, tj. Split i Zagreb.
Druga zanimljiva pojava je činjenica da su tri kandidatkinje u Zagrebu ukupno osvojile skoro dvostruko više glasova od postojećeg gradonačelnika koji je osvojio prvo mjesto. No rezultat će vjerojatno ponovno biti taj da niti jedan od četiri veća gradića neće dobiti gradonačelnicu.
Treća zanimljiva pojava je dobna skupina kojoj pripadaju mnogi koji su osvojili fotelje, a to su uglavnom manje poznati mlađi političari tako da, iako možda smjena generacije nije dovršena, čini se kako je započela, a s njom i moguća smjena paradigme. Četvrta i možda najzanimljivija pojava je da su treće strane ušle u gradske skupštine i da će HDZ-u i/ili SDP-u samostalno, pa čak i u međusobnoj koaliciji biti vrlo teško oblikovati stabilnu većinu. Iako su podbacili u Zagrebu Živi zid i MOST su se proširili Hrvatskom, tj. nalaze se u skupštinama ostalih velikih gradova. Ova pojava vodi možda i najistaknutijoj obilježbi ovih izbora.
Ono što ih je možda i najsnažnije obilježilo je i djelomično preslikavanje nacionalne slike raspodjele političke moći na lokalne razine i njihovi su rezultati besmisleni koliko i rezultati posljednjih parlamentarnih izbora u svjetlu stanja do kojeg su doveli.
Treće strane poput raznih nezavisnih kandidata, Živog zida, MOST-a i sl. ušle su u gradske skupštine i ukoliko se ne sklope stabilne koalicije možemo očekivati poplave neizglasavanja gradskih proračuna i ponavljanje izbora unedogled.
Što je tome uzrok nije jasno, ali moguće je da dok se situacija ne razbistri na nacionalnoj razini, neće se razbistriti niti na lokalnoj, čemu svakako pridonosi sam izborni zakon, ali i cijeli proces prilagođen dvostranačju ili jednostranačju, a ne mnogostranačju.
Uzroci i posljedice rezultata ovih izbora uglavnom su gospodarski u odnosu na koje su politički zanemarivi.
Cijena parlamentarnih izbora koji se često ponavljaju i samo potvrđuju prethodno stanje relevantno nadvisuje dobrobiti. Festival demokracije pretvoren je u torturu demokracije što je jedan od mogućih uzroka na početku spomenute slabe izlaznosti.
Troškovi se prelijevaju na lokalne izbore. Ukupni troškovi tek će nas zapljusnuti. Naime, teško će bez stabilne lokalne vlasti, a još manje bez proračuna biti moguće prijavljivati se s raznim projektima pri europskim fondovima, a ako sredstava na ostalim razinama nema, stanje će stagnirati ili biti još gore.
Na koncu ovi lokalni izbori, ako su zaista bili nacionalni lijep su uvod u vjerojatne jesenske još jedne parlamentarne izbore za koje postoji vjerojatnost da će samo ponoviti sve veći razvoj višestranačja u RH.
Količina i kontinuitet trećih strana i njihovo širenje Hrvatskom je potvrđeno i sve se svodi na to da se nacija treba učiti novoj demokraciji, a čemu bi izmjene izbornog zakonodavstva barem pod vidikom koaliranja svakako pridonijele, ali o tome neka svoju riječ kažu stručnjaci, jer ova duga mračna tortura može se, smije, a možda i treba ponovno preoblikovati u festival.
