Nakon što je dizajner spornog rješenja za hrvatski euro Stjepan Pranjković odlučio povući svoj prvonagrađeni rad, Jutarnji list doznaje da će takozvana Komisija za novac HNB-a, ona ista koja je sporni rad i odabrala, održati sastanak na kojemu će se vijećati o tome što i kako dalje, ali do zaključenja ovog broja još nije bilo poznato što je zaključila Komisija.
Kako doznaje Jutarnji list, na stolu je pet mogućnosti, a dvije najizglednije su da se dio natječaja koji se odnosio na motiv kune, a koji su dizajneri već opisali kao neprofesionalan, poništi i raspiše novi, kao i mogućnost da se kao rješenje za hrvatski euro umjesto Pranjkovićeva, odabere drugoplasirani rad. Autor drugoplasiranog rada je Petar Perčić iz Čakovca, student smjera Multimedija na Sveučilištu Sjever.
Što će od svega toga na kraju biti, zasad nije poznato, no izgledno je da će se Hrvatska još jednom morati sramotiti pred Europskom komisijom, odnosno Vijećem Europe.
Konzultacije sa strukom
Naime, prije nego što je službeno odlučeno kako će izgledati dizajn hrvatskog eura, Hrvatska je svoj prijedlog u listopadu morala poslati na odobrenje Komisiji, odnosno Vijeću Europe, a s obzirom na to da ćemo očito birati novi dizajn hrvatskog eura s motivom kune, očito je da će Vijeće Europe još jednom morati odobravati naš izbor.
“Vijeće EU odobrilo je dizajn motiva na hrvatskoj strani eurokovanica u službenoj proceduri prije završetka natječaja. O povučenom prvorangiranom dizajnu za motiv životinje kune moramo obavijestiti Europsku komisiju te za novi prijedlog dizajna zatražiti novo odobrenje Vijeća Europske komisije”, odgovorio je HNB na upit Jutarnjeg lista. Ta procedura ne bi nužno trebala trajati predugo, ali sasvim sigurno neće pridonijeti lijepoj slici o Hrvatskoj u kojoj se bez kontroverze, nažalost, ne može odraditi ni natječaj za dizajn eura.
A on je, požalila se već medijima dizajnerica Ira Payer, od samoga početka bio sporan jer je raspisan bez konzultacija sa strukom, a s uvjetima koji su omogućili da se na natječaj praktično javi svatko te uz konstantno odbijanje središnje banke da se konzultiraju dizajneri koji su u dosadašnjoj praksi ipak ustanovili metodologiju i kriterije za provođenje dizajnerskih natječaja.
Sporno ocjenjivanje
To je u konačnici dovelo do hiperinflacije prijavljenih radova pa ih je pristiglo čak 1300, a mnogi među njima bili su primjeri dizajna doslovno nacrtani običnom olovkom, na listu papira, jer natječajem nije bilo propisano drukčije. Tih 1300 radova potom je pregledavala Komisija za odabir dizajna eura koja je imala neobičan zadatak: svatko zasebno, bez konzultacija ili raspravljanja, sa servera HNB-a trebao je skinuti i pregledati kopije 1300 radova, za svaki od motiva odabrati devet radova te ih ocijeniti ocjenom od jedan do devet.
U toj Komisiji redom su osim Ire Payer sjedili Dragan Damjanović iz Društva povjesničara, predsjednik HAZU Velimir Neidhardt, akademski kipar Kažimir Hraste, Alem Korkut s ALU, Damir Kovač iz Hrvatskog numizmatičkog društva, predstavnica MVP-a Andrea Metelko Zgombić, Lazer Rok Lumezi iz Hrvatske udruge likovnih umjetnika, Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture, Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice, te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija.
– To se uopće ne može nazvati žiriranjem. Kad žiriramo dizajnerski natječaj, tada radimo predselekcije, razgovaramo, napravimo predizbore kako bismo doista odabrali ono što smatramo najboljim primjercima i potom biramo među njima ono što je najbolje. Dakle, to je proces koji zajednički prolazimo kao tijelo, a natječaj HNB-a bio je zamišljen kao birokratska procedura gdje smo mi svaki za sebe, u samoći, odabrali devet među 1300 radova, a potom je o konačnom izboru odluku donijela Komisija za novac – rekla je Payer.
Naknadna vizualizacija
Ono što se dodatno pokazalo spornim jest da natječaj autore uopće nije obavezao da ponude 3D vizualizaciju rješenja, što bi u startu bilo logično kako bi se provjerilo odgovara li dizajn uopće za 3D vizualizaciju, nego se ta vizualizacija obavljala naknadno, nakon što je po devet “najboljih” radova već bilo odabrano za svaki od šest motiva.
Komisija za novac ponajprije je sastavljena od zaposlenika HNB-a – tu su viceguvernerka Ivana Jakir Bajo, viceguverneri Bojan Fras, Michael Faulend, Slavko Tešija, poslovni direktor Tomislav Presečan, viši savjetnik Neven Barbaroša, izvršni direktor Sektora za gotov novac Tihomir Mavriček te vanjski članovi, među kojima i sudski vještak u području tiska i zaštite novčanica Đuro Črnjak, specijalistica u području medaljarstva Vesna Mažuran Subotić, numizmatičar i arheolog Ivan Mirnik te dodatni vanjski članovi, među kojima su i predstojnik Kabineta premijera Zvonimir Frka-Petešić, glavni koordinator Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura Zvonimir Savić te član Upravljačkog odbora vijeća Stipe Župan.
Kako su Jutarnjem listu potvrdili iz HNB-a, dio članova Komisije za novac za svoj je rad bio izdašno i plaćen. Konkretnije, oni članovi Komisije koji nisu zaposlenici HNB-a, doznaje Jutarnji iz odgovora središnje banke, za rad u Komisiji plaćeni su u iznosu od tisuću kuna mjesečno, no napominju da tu naknadu ne prima Zvonimir Frka-Petešić, iako nije djelatnik središnje banke.
Boris Ljubičić: Natječaj za kovanicu je puno kompleksniji od pukog crteža
Nakon što je saznao da nije bio u prvih deset te da se prema propozicijama natječaja radovi koji nisu u prvih deset mogu staviti na društvene mreže, Boris Ljubičić tamo je i stavio svoj rad. Ne navijamo ni za koga, ne želimo ni tvrditi da kvalitetna nova imena ne zaslužuju priliku, no Ljubičićev je rad rad profesionalca, piše Jutarnji.
– Znao sam, čim sam vidio propozicije, da natječaj neće dobro ispasti. Možda će netko sada reći da je licemjerno od mene da sam se onda i javio u taj bubanj među tih 1300 ljudi, no eto, javio sam se – govori Ljubičić. – Radi se o tome da je bilo već dovoljno predati crtež da ne promašiš temu, a natječaj za kovanicu je puno kompleksniji od pukog crteža – dodaje.
