Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, u Novom je danu komentirala rast cijena kruha i pšenice kao i uzroke takvog kretanja cijena.
“Imamo sreće što smo imali dobru žetvu s velikim prinosima koji nisu zabilježeni skoro nikad. Imali smo veliku sreću sa žetvom, a uslijedile su visoke cijene otkupa koje su uvjetovane velikom potražnjom za žitaricama na globalnom tržištu. Potražnja iz Kine, suše i klimatske promjene… Imamo situaciju da je u dijelovima Europe žetva podbacila. Mi sa svojim količinama ne možemo utjecati na globalno kretanje cijena. Imali smo dizanje cijena na svjetskoj razini i to je utjecalo na nas”, rekla je Nada Barišić dodajući:
“Mi sa pšenicom imamo dugi niz godina pozitivnu bilancu, proizvodimo više od potreba i to je pozitivno. Sad je problem da je isplativije tu pšenicu kao sirovinu izvoziti, a da se ne može toliko zaraditi njezinom preradom.”
Uspoređujući cijene kaže da smo prošle godine imali cijenu od kunu i 15 za premium klasu brašna dok je to sad cijena stočne, a cijena premium klase premašuje dvije kune. “Ne pamtimo ovakav skok cijena. Na globalnom tržištu se hrana u svim segmentima traži kao suho zlato”, ističe Barišić.
Hrvatska je među većim potrošačima pekarskih proizvoda: “Kruh je uvijek bila socijalna kategorija kod nas i Hrvatska je među 10 najvećih potrošača kruha po glavi stanovnika. Na jesen dolazi poskupljenje i kruha i brašna jer su vezani uz cijenu pšenice.”
Što se tiče mogućih rješenja, kaže da je Hrvatska premala da bi se othrvala kretanjima globalnog tržišta:
“Nismo više otok za sebe, dio smo globalnog tržišta, ne možemo se othrvati kretanjima na svjetskoj razini. Uspjeli smo požnjeti milijun i sto tisuća tona vrlo dobre kvalitete pšenice, a na kretanje cijena ne možemo utjecati. Nemamo potrebe uvoziti pšenicu. Uvozimo, a to je zabrinjavajuće, proizvode dodane vrijednosti. Kruh i pekarski prozvodi čija cijena uvoza raste iz godine u godinu.”
Na pitanje koliko je kruha na hrvatskom tržištu iz uvoza, Barišić kaže:
“Još većinom jedemo domaće proizvode. Uvozni proizvodi se uglavnom plasiraju kroz trgovačke lance, jeftiniji su, no još uvijek smo više orijentirani prema domaćoj prehrambenoj industriji i na našim policama je većinom domaći proizvod.”
Napominje da se ne zna do kad će trajati trend porasta cijena pšenice, no dodaje da Hrvatska ima dovoljno zaliha:
“Imamo dovoljno, kapaciteti hrvatskih mlinova su preko 2 milijuna tona. Trebalo bi se ulagati u to jer klimatske promjene donose sve veće neizvjesnosti, tu bismo trebali dodatno investirati i osigurati se.”
Na pitanje koliko cijene kruha mogu rasti, Barišić je kazala: “Sve su to špekulacije, i mi se pitamo do kuda će te cijene ići,” piše N1.
