“Dinamizira se proces cijepljenja. Bit ćemo do kraja dana na 29 posto stanovništva koje je primilo prvu dozu. Do kraja tjedna ili već sutra bit će preko milijun građana koji su primili prvu dozu cjepiva. Svi akteri su ubacili u višu brzinu i to znači da ćemo do 30. lipnja doći do procijepljenosti 50-55 posto odraslog stanovništva”, rekao je jučer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
Što znači toliki udio cijepljenih najmanje jednom dozom cjepiva protiv covida-19, posebno u trenutku kad se Hrvatska natječe s vremenom kako bi do početka turističke sezone pobjegla iz kruga zemalja epidemiološki u području oznake “crveno” pri institutima poput “Roberta Kocha”?
Ili, prije svega, kako bi izbjegla scenarije zemalja koje su katastrofalno propale u zonu nekontroliranog širenja raznih sojeva?
Uspoređivati učinkovitost nakon prve doze cjepiva protiv covida-19 vrlo je nezahvalno, jer se pri različitim istraživanjima promatraju različiti parametri. Business Insider je ipak uspio napraviti pregled najnovijih istraživanja cjepiva Pfizera, AstraZenece, Moderne, čak i Johnson and Johnsona, uspoređujući relevantne elemente.
Opći zaključak je da već prva doza bilo kojeg od tih cjepiva “značajno smanjuje rizik od oboljenja i prenošenja zaraze”, ali ipak…
Prema podacima FDA, ovo cjepivo je pokazalo da između dviju doza osigurava zaštitu od 52,4 posto. To je samo po sebi već sasvim lijepi postotak, a zaštita je lako moguće i viša od toga zato što je bila riječ o prosječnom stanju kod ispitanika 11 dana nakon cijepljenja prvom dozom.
Prava vrijednost već prve doze njemačko američkog cjepiva je u tome što u potpunosti, 100 posto, štiti od razvoja tako teškog oblika covida da osoba završi u bolnici ili da umre.
Neovisno o FDA, Lancet je 23. travnja objavio da prva doza Pfizera štiti od hospitalizacije 91 posto u razdoblju između 28 i 34 dana nakon cijepljenja.
Konačan sud Business Insider zamolio je od profesora Stephena Evansa s prestižnog London School of Hygiene & Tropical Medicine, inače donedavnog člana vijeća EMA-e. Evans je kazao da su jasni dokazi da s prvom dozom Pfizera čovjek dobije zaštitu od “najmanje 80 posto” i “vjerojatno više od 90 posto”.
Ali, što se događa nakon 21. dana, ostaje nejasno.
I opet, klinička istraživanja odredila su srednju razinu zaštićenosti nakon prve doze ovog cjepiva od 69,5 posto, što je sasvim pristojna razina za jedno cjepivo gledajući općenito. Riječ je, međutim, o stanju s antitijelima i zaštiti koju pružaju 13 dana nakon cijepljenja, što opet znači da je lako moguće da cijepljena osoba u narednim danima razvija i veću šansu za imunitet.
S Modernom je problem u tome što je broj onih koji su primili samo jednu dozu, vrlo nizak. Prema dostupnim podacima, ipak, poslije 14 dana od prve primljene doze navodi se zaštićenost od covida od čak 92,1 posto.
Evans, pak, navodi iste razine kao i kod Pfizera, što ne čudi s obzirom na to što je suštinski riječ o istoj tehnologiji. Dakle, najmanje 80 posto, a vjerojatno više od 90 posto 28 dana od cijepljenja prvom dozom. Što se događa poslije 28 dana, nije poznato, jer se poslije četiri tjedna od prve doze Moderne nije ispitivalo.
Za britansko švedsko cjepivo Lancet je 19. veljače objavio rezultate istraživanja koji su navodili da prva doza ovog cjepiva od covida sa simptomima štiti u 76 posto slučajeva, i to tijekom najmanje 90 dana. U istom istraživanju autori su naveli da je zaštita od teškog covida koji bi iziskivao hospitalizaciju, potpuna, ista kao u slučaju Moderne i Pfizer/BioNTecha.
Što se tiče profesora Evansa, njegova je procjena da ovo cjepivo od covida sa simptomima štiti u najmanje 70 posto slučajeva već nakon prve doze u razdoblju do 90 dana. Nakon tog roka ne zna se kolika je zaštita.
U slučaju ovog cjepiva zaštita od cijepljenja nastupa 14 dana poslije i efikasnost od 66,1 posto 28 dana dana od primjene jedine doze cjepiva. Indikativno je da za ovo cjepivo postoje podaci o tome da je u SAD-u utvrđena efikasnost od covida od 72 posto, a da je to u Južnoafričkoj Republici i u Brazilu iznosilo 64 odnosno 68 posto.
Riječ je o zemljama u kojima su se, zbog masovnosti i neometanosti širenja virusa, razvili sojevi s takvim mutacijama koje koronavirusu omogućuju da u određenoj mjeri zaobiđu imunološku obranu razvijenu cijepljenjem.
Konačno, zašto se uopće cijepiti drugom dozom, ako se određeni, i to sasvim pristojan imunitet razvija već nakon prve doze? Naprosto zato što kod cjepiva iz dvije doze cijepljena osoba nakon prve doze ne stječe dugotrajan imunitet, nego takvu otpornost na SARS-CoV-2 koja relativno brzo slabi.
Stoga se primjenjuje i drugo cijepljenje kako bi se imunološku obranu organizma podsjetilo da proizvodi još antitijela. Ovisno o cjepivima određen je optimalan razmak između dvije doze kako bi se s drugom dozom postiglo najvišu razinu zaštićenosti, po mogućnosti i što dugotrajniju.
Na kraju, kako se pokazuje u najnovijim slučajevima na Sejšelima, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i na Bahrainu, o razini zaštićenosti ovisi i cirkulacija mutacija virusa koje su masovnije i vjerojatno što je nekontroliranija pandemija covida-19 koja je do sada pobila najmanje 3,3 milijuna ljudi.
Najnovije procjene navode da je broj žrtava još i puno veći, posebno u zemljama trećeg svijeta. Zdravstveni stručnjaci u Indiji navode da je tamo broj žrtava čak deset puta viši od službenog broja, odnosno, umjesto 250.000, da je mrtvih čak 2,5 milijuna, prenosi RTL.
