Od prvog potvrđenog slučaja prije godinu dana u talijanskoj bolnici do praznih trgovina, restorana i stadiona u europskim gradovima, životi Europljana promijenili su se zauvijek.
Sve zemlje i sva društva su morala prilagoditi svoja pravila i razmisliti o svom društvenom životu. Morali smo se suočiti s nekim bolnim istinama i neočekivanim novostima u godini koja je promijenila Europu, piše BBC.
Španjolski lockdown je bio među najstrožima u Europi, kazala je Nekane Balluerka Lasa, znanstvenica s baskijskog sveučilišta. Izolacija je teško pala starijim ljudima, kao i obiteljima s malim primanjima. Broj zaraza je pao, ali ekonomske posljedice su velike. Gotovo polovica stanovnika Španjolske osjetila je negativne utjecaje na mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje.
Talijani su na početku od straha postali neuobičajeno poslušni, kaže dopisnik BBC-a Mark Lowen. Oni su bili prvi na udaru virusa, prvi su svjedočili kolapsu bolnica. S drugim valom disciplina je popustila pa su se javili i prvi prosvjednici protiv lockdowna.
Nizozemci nisu ušli u lockdown do prosinca, ali kad je u siječnju proglašen policijski sat izbili su neredi, kaže haška dopisnica BBC-a Anna Holligan. Neredi su nastupili zbog međugeneracijskih napetosti i izbili su nakon skandala s dječjim doplatkom. Većina je prihvatila mjere, ali one koji su već bili frustrirani dodatno je naljutilo kad su vidjeli da vlada krši vlastita pravila.
Početna njemačka strategija s masovnim testiranjem je funkcionirala sve do jeseni kad je broj zaraza počeo naglo rasti, kaže dopisnica BBC-a iz Berlina Jenny Hill. Većina prihvaća uvedene mjere, ali postoje oni koji im se protive. Među njima su najčešće pobornici teorija zavjera, protivnici cijepljenje i krajnja desnica.
Slovenija je imala jedne od najstrožih mjere u Europi, a ipak je zabilježila i najviše stope smrtnosti, rekao je Guy Deleauney, dopisnik BBC-a za Balkan. Putovanja unutar države su bila zabranjena mjesecima, trgovine zatvorene, škola je bila online. Epidemiolozi nisu složni oko objašnjenja za ovakvo širenje zaraze, ali stanovnici smatraju da su odgovorna privatna okupljanja.
Švedska je izbjegavala lockdown i strategiju temeljila na neobaveznim mjerama socijalne distance, kaže BBC-eva reporterka Maddy Savage. Javnost se na početku pridržavala preporuka, ali u drugom valu je postala nemarnija. Tek krajem godine su ministri uveli čvršća ograničenja poput ograničavanja broja ljudi u trgovina, vlakovima i autobusima.
Europska unija nije bila spremna, iako u tome nije bila usamljena, kaže BBC-ev Kevin Connolly. Učinila je što je mogla, ali nije mogla utjecati da sve zemlje imaju jednak pristup zaštitnoj opremi. Bogata Francuska je tu prošla puno bolje od siromašne Bugarske.
Europska komisija je preuzela na sebe program nabave cjepiva za sve članice Europske unije. To je područje na kojem do sad nije imala nikakvo iskustvo i, kako sad stoje stvari, nije napravila odličan posao. Neuspjeh u nabavi i raspodijeli cjepiva će stvoriti velike političke probleme.
U Mađarskoj je pao broj rođenih, kaže Nick Thorpe, dopisnik BBC-a iz Budimpešte. Pad se osjetio od studenog do siječnja, a vlada se tješi rastom broja sklopljenih brakova, kao i značajnim padom broja pobačaja.
U Švedskoj je zabilježen porast ateizma, kaže prof. Ingmar Skoog. U Švedskoj živi 1,5 milijuna ljudi koji su stariji od 70, a vlasti su bile zabrinute da se oni neće moći brinuti za sebe. Ali pokazalo se da to nije istina, samo deset posto umrlih nije imalo njegovatelje.
Talijanski odljev mozgova je doživio djelomični obrat, kaže Mark Lowen. Ono što vladama nije uspjelo napravila je pandemija, ali sad je izazov zadržati ih u domovini.
Kevin Connolly iz Brusselsa kaže da je koncept otvorenih granica ugrađen u teologiju Europske unije. Ideja je da putovanje od Pariza do Gdanska ne bi trebala biti bitno drugačije od onog do Grenoblea. Ali granice ne funkcioniraju tijekom pandemije. Alarmi su se oglasili kad su neke od članica zatvorile svoje granice, ali poslovi i putovanja su pretrpjeli takve udarce da to više nije bilo ni bitno.
Guy Delauney kaže da Slovenci posjeduju više od 100 tisuća nekretnina u Hrvatskoj pa je ponuda vaučera od 200 eura imala mali utjecaj na zadržavanje Slovenaca u domovini. Također, postoji sumnja da su studenti donijeli virus s ljetnih putovanja.
Francuska je naglo prešla na internetsko poslovanje, kaže dopisnica BBC-a Lucy Williamson. Dvije trećine malih tvrtki u Francuskoj nisu poslovale online, kao ni dio velikih tvrtki. Sad se sve promijenilo, od naručivanja kave iz kafića do prijave boravišta, sve se radi preko interneta.
Španjolci rade od kuće, barem za sad, kaže prof. Nekane Balluerka Lasa. Prelazak na takav rad je naglo postao raširen, ali misli da će se na kraju ipak postići ravnoteža između rada od kuće i ureda. Studenti već jedan tjedan provode na fakultetu, a drugi tjedan nastavu prate od doma i već se žele potpuno vratiti u učionice.
Društvo bez fizičkog novca još uvijek nije moguće, kaže dopisnica BBC-a iz Beča Bethany Bell. Austrijanci vole plaćati gotovinom i nije neuobičajeno da kafići i trgovine ne prihvaćaju kartice. Epidemija je to promijenila, ali Austrijanci još uvijek nisu spremni prijeći na plaćanje karticama, prenosi Index, prenosi N1.
