Predsjednik HUP-a Damir Zorić opisao je za N1 kako stoje ugostiteljske tvrtke u krizi uslijed epidemije covida-19, kao i to koliko je HUP uzdrmalo napuštanje nekoliko velikih članica, od kojih su neke i osnivale ovu organizaciju.
“Budućnost HUP-a je neupitna”, kazao je Zorić i naveo da je u članstvu ostalo još oko 6000 članica u kojima radi četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj.
Za ispisivanje nekoliko tvrtki iz članstva kazao je:
“Nije to ništa novo niti neobično što se događa u poslovnom svijetu. Poslovni svijet nije idilična priča u kojoj se pleše i jede, to je svijet premrežen interesima.”
“Idiličnosti u svijetu u kojem vladaju interesi, teško da uopće može biti”, rekao je i podcrtao da je HUP ustanova s dobrovoljnim članstvom, da je ono usto interesno, pa se po tome svatko u HUP-u i ravna.
Većim dijelom gostovanja ipak je govorio o ugostiteljskim tvrtkama, prvo o naknadi po radniku od 4000 kuna na ime plaće u slučaju odgovarajućeg pada prihoda.
“Apsolutno će biti potrebno da se te mjere produže, jer će i relaksacijom mjera, ako do njih dođe, ostati onaj pad prihoda od 60 i više posto”, kazao je Zorić.
“Bile bi potrebne (mjere) možda i bez toga pada, jer je to iscrpljeni segment gospodarstva. Koliko god se nekome moglo činiti da je to neki sporedni segment gospodarstva, jer su to male tvrtke i tako dalje, podsjetit ću da u Hrvatskoj uvjerljivo najveći broj otpada na male i srednje tvrtke. Više ih je od 90 posto”, rekao je i dodao:
“To je važan segment i po brojnosti ljudi.”
Rekao je da provođenje mjera pomoći “ne ide onako kako se najavljivalo”, da s terena “dobija razne informacije”. Jedna od tih stvari je, rekao je, i pitanje kontrole tko udovoljava uvjetima za pomoć, a tko ne:
“Kontrolu toga tko bi trebao dobivati tu pomoć, trebao bi provoditi onaj tko je uveo pravila.”
Zorić, u svakom slučaju, ne dvoji u to da će ugostiteljstvo trebati pomoć i nakon što se mjere ukinu.
“Teško je očekivati da će se iscrpljeno, ranjeno gospodarstvo, likvidno nositi u toj vrlo kompetitivnoj utakmici””, kazao je Zorić.
Za europska sredstva pomoći ustvrdio je:
“Vrlo malo i ograničeno se govori u koje projekte će se povlačiti ta sredstva iz europske financijske omotnice.”
Rekao je i to da bi vlasti s nacionalne razine morale već sada razmatrati kako će tretirati, odnosno pomagati oporavku nacionalne ekonomije nakon prestanka krize, posebno one dijelove ekonomije koji su najpogođeniji. Zaključio je da se sada na tom planu ne radi ništa:
“Bojim se da će nam biti vrlo loše, ako nastavimo ovako i ne budemo organizirani u tom pogledu.”
