Istraživanje je pokazalo da imamo jako podijeljenu naciju. Sigurno ili vjerojatno će se cijepiti njih 46 posto, dok čak 44 posto ispitanika – vjerojatno ili sigurno neće. Njih 10 posto još nije odlučilo, piše Dnevnik.hr
Stariji, bez dvojbe, skloniji su cijepljenju i to kako godine idu – sve više ljudi se izjasnilo za cjepivo. Najveća bitka vodit će se za mlade i srednju generaciju. Čak tri četvrtine mlađih od 29 godina, a pitali smo samo punoljetne, nema se namjeru cijepiti ili vjerojatno to neće učiniti, kao i gotovo polovica građana starosti od 30 do 44 godine.
Najveća skepsa vlada među Dalmatincima i građanima sjeverne Hrvatske. Među Ličanima, stanovnicima Banovine i Korduna te potom Zagrepčanima više je onih koji su spremni primiti cjepivo od onih skeptičnih. Kad je riječ o obrazovanju – među visokoobrazovanim građanima najveći postotak ispitanika je za cijepljenje.
Među glasačima platforme Možemo, više je onih koji su za cijepljenje od onih koji su protiv njega, dok su takvi među biračima Mosta u manjini. I jedan zanimljiv podatak – Premijer je uvjerio tek 46 posto birača HDZ-a da prime cjepivo.
Kad je riječ o onima koji se žele cijepiti, na prvom mjestu je želja da zaštite sebe, kao i svoje bližnje – tako se izjasnilo njih gotovo 40 posto. Jedna četvrtina želi spriječiti širenje bolesti, dok je njih 14 posto u rizičnim skupinama. Radi posla – to su primjerice zdravstveni djelatnici – cjepivo želi primiti njih 8 posto, a stožer i znanstvenike sluša i to kao razlog navodi 4 posto građana. Ima i ostalih razloga, primjerice, jer to će učiniti okolina.
Kao razlog zbog kojeg se ne žele cijepiti, najčešći odgovor ispitanika je da je cjepivo prebrzo razvijeno. To kaže 26 posto građana. Njih 12 posto se boji nuspojava, a 11 posto ne vjeruje da će im cjepivo pomoći. 9 posto navodi da nisu u rizičnoj skupini i zato misle da ne trebaju primiti cjepivo, dok se 8 posto ne boji za zdravlje. Isto toliko ispitanika kaže kako nema dovoljno informacija o svemu, a tu je i manji dio koji vjeruje da su cjepiva štetna ili ne pomažu.
Za onih 10 posto građana koji još nisu donijeli odluku hoće li se cijepiti ili ne, razlozi za to su različiti. Čak 24 posto njih tvrdi kako nema dovoljno informacija o cjepivu. Da je cjepivo prebrzo razvijeno – smatra 16 posto. Nuspojava se boji 8 posto, a neke druge razloge navodi njih 25 posto. Ne zna njih 27 posto.
Gotovo dvije trećine građana smatra da cjepivo ne treba biti obavezno. Slavonci su izrazito protiv, pa onda i Istrijani i Primorci. Među visoko obrazovanima su u većini oni koji su protiv obaveze, a takvi prevladavaju i među biračima stranaka okupljenih oko platforme Možemo.
Za obvezno cijepljenje je 30 posto građana. Takvi su u manjini u svakoj regiji, no među Ličanima te stanovnicima Banovine i Korduna postotno ih je više nego li je to slučaj u drugim regijama. I zanimljivo – među biračima nekadašnje SDP-ove koalicije više je onih koji bi propisalo cijepljenje protiv korone kao obavezu, od onih koji se tome protive.
Onih koji ne znaju je 6%.
Istraživanje je provela agencija IPSOS na 602 punoljetna građana od 17. do 18. prosinca 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.
