Ne samo Danska, nego i Španjolska i Nizozemska, diljem EU-a sve masovnije, na milijune, ubijaju se životinje koje se zbog krzna uzgajaju na farmama. Posljednjih dana niz stručnjaka je upozorio na mutacije novog koronavirusa ako bi sa životinja opet prešao na čovjeka.
Povodom vijesti da će se u Danskoj uspavati, procjenjuje se, 17 milijuna nerčeva, prvo je Kåre Mølbak, direktor za zarazne bolesti na danskom Državnom institutu za serume, objasnio da bi “najgori scenario bio da odatle krene nova pandemija”.
Zabrinutost je narasla otkako je kod 12 Danaca pronađena mutacija novog koronavirusa koja je pronađena i u pet slučajeva na farmama nerca. Premda mutacije virusa uopće ne moraju biti loša vijest, ova konkretno nagnala je na reakciju i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, a posebno danske vlasti kako bi se preduhitrilo potencijalnu novu pandemiju, ovaj put sa sjevera Danske.
O čemu je konkretno riječ, o kakvoj prijetnji mutacijom, za Guardian je objasnila Linda Geddes, višestruko nagrađivana novinarka koja pokriva znanost. Objasnila je da je do sada otkriveno sedam mutacija, sve redo na proteinu s površine virusa, pomoću kojega se virus veže na stanicu koju napada i prodire u nju.
Prvi put je mutacija SARS-CoV-2 uočena na jednoj farmi nerčeva još u travnju u Nizozemskoj. I tada je virus (opet) prešao sa životinja na čovjeka, ali se čini da se nije dalje širio među stanovnicima. Julian Hiscox, koji vodi zdravstvene programe vezane uz javno zdravstvo i zaraze, Geddes je objasnio opasnosti od genetske raznolikosti virusa, i to ne vezan samo uz nerčeve na farmama, nego i kod drugih vrsta kuna i dabrova u divljini, koliko je u Europe još ima.
Hiscox je rekao da je jedan od razloga zbog kojih se broj slučajeva zaraze virusom i kod ljudi i kod životinja nastoji držati što manjim, i to kako bi se čim više smanjilo prostor za mutacije virusa, odnosno za povećanje njegove genetske raznolikosti.
Geddes navodi da već postoje izvještaji znanstvenika i medicinara koji navode da su oboljeli od covida-19, u slučaju virusa s mutacijama na proteinima s površine, razvijali slabiji imunološki odgovor na viruse kojima su bili zaraženi. To je loša vijest ne samo po zaražene, nego i po kompletno čovječanstvo, jer se otvara bojazan da bi cjepiva, sad već u zadnjim fazama razvoja, bila slabije učinkovitosti u takvim slučajevima. Geddes navodi da je “relativno jednostavno” prilagoditi cjepivo, ali takav problem doista ne treba čovječanstvu povrh svega, prenosi N1.
