Danas je poznata činjenica da čak 90 posto moždanih udara može biti prevenirano, uz pomoć redovitih kontrola parametara rizika te promjenom životnih navika koje utječu na to da se ti rizici izbjegnu, kaže prof. dr. Hrvoje Hećimović, neurolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, povodom Svjetskog dana moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, pišu 24sata.
Dodaje kako to podrazumijeva potrebu da se redovito kontroliraju glavni parametri rizika.
– Jedan od glavnih rizičnih čimbenika je povišeni krvni tlak, kojeg danas vrlo lako i sami možemo kontrolirati, kod kuće. Treba znati da hipertenzija povećava rizik od moždanog udara za čak 4 do 8 puta, a promjenom načina života i lijekovima, po potrebi, relativno se lako može kontrolirati – ističe neurolog.
Drugi značajan faktor rizika povezan je s posljedicama nepravilnog rada štitnjače, uslijed kojeg se može javiti srčana aritmija, odnosno fibrilacija atrija, kaže.
Među značajnim faktorima rizika su i povišena razina šećera u krvi, povišen kolesterol, te kod starijih osoba ili ljudi koji dulje vremena miruju u ležećem položaju, problemi s venskom cirkulacijom, odnosno stvaranje tromba, koji se ponekad može prevenirati i stavljanjem elastičnih poveza na potkoljenice.
– Kako rizik od bolesti nije koncentriran na neku određenu dob, iako raste nakon 65. godine, važno je naglasiti da i mladi ljudi trebaju biti svjesni važnosti redovitih pregleda i kontrola. Rekao bih da ljudi već u 20-im godinama moraju početi voditi računa o tome da redovno, barem svakih 5 godina, obave jedan sistematski pregled, na temelju kojeg se mogu utvrditi rizici. Naravno, samo to što ćete ih prepoznati nije dovoljno za smanjenje rizika od moždanog udara. Za to je ključno raditi i na promjeni životnih navika – ističe dr. Hećimović.
– Najvažnija promjena povezana je s potrebom da povećamo oksigenaciju krvnih žila. Zbog toga je važna fizička aktivnost, i to barem pola sata do sat brzog hoda u prirodi tri puta tjedno, uz redovnih 30 minuta kretanja na dan. Mlađe osobe mogu i trčati, no brzo hodanje pokazalo se kao vrlo dobar način oksigenacije – ističe neurolog.
Drugi faktor je pravilna prehrana: svježe kuhani obroci koje jedemo za stolom, umjesto brzih zalogaja s nogu. Također, vrlo je važno ne preskakati obroke i ne biti u situaciji da se prvi puta pošteno najedemo tek navečer, te voditi računa da pijemo dovoljno vode tijekom dana.
– Pušenje je jedan od faktora koji povećava rizik od moždanog, a još uvijek je vrlo rasprostranjeno, pa moramo naglasiti da bi prestanak pušenja bio vrlo koristan za prevenciju, što se odnosi i na elektronske cigarete. I vrlo je važan umjereni odnos prema alkoholu – ističe sugovornik.
Inače, lani je u Hrvatskoj od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, što je 10 posto svih umrlih osoba. Od toga je 2191 umrlih muškaraca (8,6 posto od svih umrlih muškaraca) i 2989 žena (11,3 posto od svih umrlih žena).
Tako je moždani udar i dalje drugi uzročnik smrtnosti, po čemu se ne razlikujemo od Europe i svijeta. Godišnje se u Hrvatskoj od posljedica moždanog udara liječi oko 13.000 osoba, ističu vodeći hrvatski neurolozi u najavi webinara koji se održava na Dan moždanog udara, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje, sa stopom mortaliteta od 158,4 osobe na 100.000 stanovnika. Dobra je vijest da proteklih 20 godina bilježimo trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti. Tako smo 2000. godine imali 251 umrlog na 100.000 stanovnika, a lani 98 umrlih. Taj je pozitivan trend izraženiji za osobe mlađe od 65 godina.
Povodom Dana moždanog udara Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara javnosti će predstaviti aplikaciju ‘Riskometar moždanog udara’ koja je dostupna i na hrvatskom jeziku i može se skinuti na mobilne telefone s platforme Google play. Odgovarajući na niz pitanja, aplikacija će procijeniti vaše rizike za moždani udar i dati savjete za prevenciju.
TOP savjeti za prevenciju moždanog udara i cerebrovaskularnih bolesti (HZJZ)
– Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
– Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
– Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
– Ograničite konzumaciju alkohola
– Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
– Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Činjenice o moždanom udaru:
Više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim tlakom
Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25 posto
Prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara: Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64 posto!
Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom, a ti moždani udari češće imaju smrtni ishod, ili za posljedicu imaju teža oštećenja
Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem
Više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola
Više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom ‘lošeg’ (LDL) kolesterola
Svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar, smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara
Mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara: Čak 1 od 6 moždanih udara povezan je s mentalnim zdravljem, odnosno depresija i stres povećavaju taj rizik, posebno kod starije populacije.
