Antigenski testovi mogu naći primjenu u testiranju simptomatičnih pacijenata da se brzo utvrdi je li riječ o COVID-19 ili drugoj infekciji.
S obzirom na vijesti o dugim redovima za testiranje na novi koronavirus, odnosno bolest COVID-19, poželjno je imati i neku alternativu standardnim laboratorijskim PCR testovima. Prije oko mjesec dana pojavile su se vijesti o dostupnosti antigenskih testova. Takvi su testovi brzi, rezultat se dobije već za pola sata, ne pretjerano skupi, cijena je od 250 kuna, nude ih različiti proizvođači.
“Da, svakako ih se može preporučiti. Ali moraju biti oni antigenski, a ne serološki. Iako imaju nešto nižu osjetljivost od PCR testova, mogu se raditi izvan laboratorija, primjerice u domu za starije, školi, bilo gdje, jeftiniji su pa se može testirati puno više ljudi”, rekao je za Večernji list prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog, član Znanstvenog vijeća Vlade.
Korisnost takvih testova potvrđuje i poznati molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu.
“Test se može koristiti da bi se detektirala prisutnost virusnog proteina koji okružuje SARS-CoV-2 genom u našem organizmu. Relativno je brz i specifičan, dakle neće detektirati proteine koji postoje kod srodnih virusa. S obzirom na navode o osjetljivosti od oko 95 posto, znači da je moguće da svaki dvadeseti test ne detektira prisutnost proteina unatoč tome što postoji. Taj test bitno je različit od prethodnih testova koji su detektirali prisutnost antitijela na virus jer se antitijela počnu razvijati mnogo kasnije nego što osoba oboli pa se test na antitijela ne bi mogao koristiti da bi se ustanovilo je li netko zarazan ili ne”, kaže znanstvenik.
Virusi su jako sitni, SARS-CoV-2 je oko 100 nm, pa posljedično imaju i jako malo antigena, doznaje Večernji od doc. dr. Vande Juranić-Lisnić s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
“Virusa mora biti dosta da bi bili vidljivi antigenskom testu, a obično kada pacijent ima dosta virusa, ima i simptome. Za razliku od PCR-a, dosadašnji antigenski testovi imaju puno nižu osjetljivost. Jasno, s obzirom na napore znanstvene i medicinske zajednice, sigurno ćemo dobivati sve osjetljivije antigenske testove. Temeljem dosadašnjih iskustava, antigenski testovi mogu naći primjenu u brzom testiranju simptomatičnih pacijenata da se brzo utvrdi je li riječ o COVID-19 ili nekoj drugoj respiratornoj infekciji. S time da treba imati na umu da se negativan rezultat antigenskog testa mora dodatno potvrditi i qPCR-om upravo zato što su manje osjetljivi”, kaže dr. Juranić-Lisnić.
Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci objasnio je za Večernji kako takav test funkcionira.
“Ovi su testovi temeljeni na promjeni boje reaktanata u slučaju prisutnosti nekog antigena kojega se prepoznaje i hvata specifičnim protutijelima. Taj antigen u detekciji SARS-CoV-2 virusa je nukleokapsidni protein, pa njegova prisutnost i detekcija označava i inficiranost ispitanika. Problem je u ovim testovima činjenica da koncentracija antigena može biti preniska da bi se detektirala pa se zato oni preporučuju samo u fazama bolesti kad očekujemo veću razinu virusa u brisovima, a time i veću količinu antigena. A to znači u prvih nekoliko dana bolesti (do 7 dana), s tim da u slučajevima premale koncentracije antigena možemo očekivati lažno negativne nalaze”, kaže dr. Trobonjača, prenosi N1.
