Virus korone djeluje stabilno, ima malo vidljivih mutacija, ali ima i jak potencijal da se promijeni. Brine nas u kojoj će se mjeri prilagoditi lijeku odnosno cjepivu – hoće li brzo mutirati kako bi im se prilagodio, kaže prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u njemačkom Braunschweigu.
Kako pojašnjava, virus je u kulturi stanica u stanju vrlo brzo mutirati pa znanstvenici ispituju hoće li lijekovi za njega, koji su u kliničkoj fazi ispitivanja, djelovati.
Jedan od lijekova koji je daleko odmakao jest Remdesivir, nekoć lijek protiv ebole, koji je prenamijenjen za borbu protiv korona virusa. I on je u fazi testiranja na ljudima, no u mnogim je zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, odobren već za liječenje ljudi s teškim simptomima. Jednako tako, desetak cjepiva se zasad ispituje na tisućama ljudi, a još ih je pedesetak u fazi kad se ispituju na manjem broju dobrovoljaca. Ukupno se radi na dvjestotinjak cjepiva. Tim Luke Čičin-Šaina u Njemačkoj radi na lijeku protiv Covida-19.
– Teško je reći što ćemo prvo imati, da li cjepivo ili lijek. Cjepiva su napredovala nevjerojatnom brzinom, ali ih se sporije može testirati. Naime, kad novi lijek ispitujete na bolesnom čovjeku, brzo možete vidjeti popravlja li se njegovo stanje. Ako pak cjepivo date zdravima, i imate pored toga kontrolnu placebo skupinu, ispitivanje može potrajati više mjeseci, kaže Čičin Šain. Na pitanje mogu li znanstvenici predvidjeti i dugoročne posljedice nekog cjepiva, odgovara kako se sve ispita upravo u ovoj, trećoj fazi provjere cjepiva na tisućama ljudi.
– Teorije zavjere u svojoj osnovi imaju neznanje. Tko god da se razumije u imunologiju, zna da su cjepiva sigurna. Nažalost, prati ih nezaslužena fama da su opasna, makar za to nema dokaza – kaže.
Lijek na kojem radi Čičin-Šain uskoro bi trebao krenuti u testiranje na životinjama, a to je danas zbog zaštite životinja vrlo strogo regulirano, i zbog toga može potrajati, kaže znanstvenik. Za neki eksperiment treba čekati i mjesecima.
U znanstvenoj bazi dosad je “pročitano” sto tisuća genetskih zapisa korona virusa iz sto zemalja svijeta, pa tako i iz Hrvatske. U njima je dosad otkriveno 13 tisuća promjena, mutacija, što je malo. Virus u sebi ima 30 tisuća “slova”, a u prijenosu s jedne osobe na drugu promijeni se samo deset njih. To je dva do šest puta manje od mutacije virusa gripe. Ipak, mutiranje je opasnost za pronalazak lijeka odnosno cjepiva, jer promjene na virusu mogu izigrati naš imunitet. Simptomi Covida-19 su preko ljeta bili slabiji no to nije posljedica mutiranja virusa već, moguće, činjenice da su više obolijevali mladi, s jačim imunitetom; da se u ljetnim uvjetima presnosila manja količina virusa, ali i da je liječenje bolesnih bilo učinkovitije nego na početku pandemije, pišu 24sata.
