Jak odjek imao je ovoga tjedna zagrebački sastanak čelnika nogometnih saveza zemalja bivše Jugoslavije na kojemu je dogovaran format buduće regionalne lige kadeta i starijih pionira, piše Večernji list.
Međutim, potiho, bez velike medijske pompe, čelnici nogometnih kuća bivše SFRJ već dulje vrijeme pripremaju teren za promociju novoga seniorskoga regionalnoga natjecanja, tzv. Balkanske lige.
Inicijalna ideja nastala je u Skoplju prije dvije godine. Začetnik je predsjednik Makedonskog saveza Ilčo Gjorgioski, a do najsitnijih pojedinosti razradio ju je šef tamošnje lige Vasko Dojčinovski.
‘Peglanje’ imena u Uefi
Večernji ga je pitao: hrvatski klubovi mogli bi biti osjetljivi na ime projekta, Balkanska liga?
– Iskreno, ni meni se ne sviđa, nisam ga ja osmislio, nego je netko na prvom sastanku to ime stavio na stol. Balkanska liga neslužbeno je ime i ne vjerujem da će ikada zaživjeti. Vjerojatno će ime novoga natjecanja biti ‘ispeglano’ u uredu iz kojega će ona biti vođena, a on je u Nyonu – uzvraća Dojčinovski.
Sljedeće pitanje trebalo je glasiti: ‘Zar ste tako uvjereni da će liga zaživjeti?’. Ali Dojčinovski o njoj priča kao da je već tu, pred vratima. Dakle, počela bi istodobno kada i reformirana Liga prvaka, od jeseni 2018. S 24 predstavnika iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
– Čelnici svih nogometnih saveza s naših prostora dali su potporu novome regionalnome natjecanju, uključujući posljednji summit u Moskvi. No, najvažnije od svega je da je projekt pao na plodno tlo i u Uefi, gdje sam održao 30-minutnu prezentaciju. Prisustvovao joj je Uefin direktor natjecanja Giorgio Marchetti, čovjek koji je osmislio i budući format Lige prvaka, a svratio je i predsjednik Uefe Čeferin. Njihovi dojmovi apsolutno su pozitivni, a pohvalno su se izrazili primjerice i Šveđanin i Danac, s kojima sam zajedno član Uefine radne skupine – nastavlja Dojčinovski.
Prema njegovom modelu, novo regionalno natjecanje počelo bi u rujnu 2018. godine, nakon što se kroz pretkola Lige prvaka i Europske lige iskristaliziraju imena klubova koji nastavljaju natjecanje u grupnoj fazi. Svi klubovi iz regije kojima to ne uspije automatski bi se prebacili u grupnu fazu regionalnoga natjecanja: šest skupina po četiri kluba. Plasira li se nekim čudom netko iz regije u LP ili EL, u tom slučaju regionalna liga popunjavala bi se sljedećim najbolje plasiranim klubom iz te nacionalne lige.
Što je još preostalo dogovoriti?, pita Večernji Dojčinovskog.
Svjesni sigurnosnog rizika
– U zraku su još ostali benefiti za pobjednika i finalista. Mi smo malo neskromni pa za pobjednika želimo mjesto u Ligi prvaka, a za drugoplasiranog mjesto u Europskoj ligi, što će u Uefi malo teže proći. Također, nismo još definirali bi li se u proljetnom dijelu natjecanje nastavilo sa šesnaestinom ili osminom finala. U finalu bi se igrala jedna utakmica na neutralnom terenu, baš kao u LP ili EL – dodaje Dojčinovski.
Uvjeren je kako bi šest dodatnih međunarodnih utakmica u jesenskom dijelu sezone pomoglo dizanju kvalitete domaćih natjecanja. Jedna od ideja vodilja za osnivanje lige bila je slaba posjećenost utakmica u nacionalnim prvenstvima… Usput, regija će od Uefe tražiti da u novoj ligi sude domaći suci, pa se i tu vidi mogućnost kvalitativnoga iskoraka.
A brine li vas sigurnosni aspekt? Bilo bi tu dosta utakmica visokoga sigurnosnoga rizika.
– Brine, i te kako se o tome razmišlja. Ali, utakmica visokog rizika ima i Ligi prvaka, zar ne? Složili smo se kako bi za takve utakmice bile primjenjivane posebne mjere opreza. Vodimo se interesom nogometa, nogomet mora ići dalje, prema naprijed, neopterećen politikom. I uvjeren sam da će regionalna liga biti kvalitetnija od svake nacionalne lige na ovom području – uzvraća Dojčinovski.
I na kraju ono najvažnije – otkud novac za regionalnu ligu?
– Neslužbeno sam čuo kako je Uefa u svom proračunu novac za tu ligu već pripremila, a radi se o milijunskim iznosima; i za sudjelovanje, i za plasman. Klubovi tu ne bi imali nikakav trošak – zaključio je Dojčinovski.
