Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Koloni sjećanja u Vukovaru, gdje je povodom 35. obljetnice pada grada govorio o žrtvi hrvatskih branitelja, potrazi za nestalima te odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom. U razgovoru s reporterkom N1 Katarinom Plantak poručio je kako Hrvatska neće odustati od zahtjeva za dostavljanjem informacija o sudbini nestalih osoba.
Plenković je istaknuo kako ni nakon 35 godina sjećanje na žrtvu Vukovara nije oslabilo te da hrvatski narod i dalje s jednakim poštovanjem pamti sve one koji su dali živote za slobodu i neovisnost države.
“Prošlo je 35 godina, to je puno vremena, ali osjećaj hrvatskog naroda prema žrtvi Vukovara, prema onima koji su za našu slobodu i državu dali najviše, jednako je živ“, poručio je premijer.
Podsjetio je i na razmjere razaranja grada tijekom tromjesečne opsade, kao i na nadljudske napore hrvatskih branitelja koji su se suprotstavili agresiji Jugoslavenske narodne armije.
O važnosti Vukovara govorio je i na nedavnoj konferenciji u Parizu, gdje je istaknuo kako je riječ o prvom europskom gradu sravnjenom sa zemljom nakon Drugog svjetskog rata. Pritom je povukao usporedbu s ukrajinskim Mariupoljem, koji je pretrpio razaranja tijekom ruske agresije.
“Kad se sjetimo ta tri mjeseca intenzivnog razaranja grada i nevjerojatnog herojstva hrvatskih branitelja koji su zaustavili agresiju JNA nadljudskom snagom, tu žrtvu i ulogu Vukovara hrvatski narod nikad neće zaboraviti. To je najvažnije i vidi se i danas“, rekao je Plenković za N1.
Postoje ljudi koji znaju gdje su grobnice
Jedna od glavnih tema razgovora bila je potraga za nestalima iz Domovinskog rata i mogućnost dobivanja novih informacija od Srbije.
Na pitanje očekuje li pomake u suradnji s novom srbijanskom vlašću, posebno kada je riječ o otvaranju arhiva i pronalasku nestalih, Plenković je rekao kako najprije treba pričekati formiranje nove vlade.
“Izrazito je važno da pričekamo da se formira vlada. Konstituirana je skupština, sada slijedi drugi korak“, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je dosad identificirala 353 posmrtna ostatka hrvatskih branitelja i civila, dok se još traga za 1725 osoba.
Premijer je upozorio kako postoje ljudi koji raspolažu informacijama o lokacijama masovnih grobnica i mjestima na koja su posmrtni ostaci premještani nakon ratnih zločina.
“Mi smo dosad identificirali 353 posmrtna ostatka branitelja i civila, a još tragamo za 1725 osoba. Da bismo završili taj proces, postoje ljudi koji znaju gdje su grobnice i lokacije na koje su posmrtni ostaci premještani“, naglasio je.
Kao primjer naveo je Petrovačku dolu, gdje su nakon zahtjevnih iskapanja na dubini od 17 metara pronađeni posmrtni ostaci 38 žrtava.
“Vidite da smo na Petrovačkoj doli pronašli 38 ljudi kada smo iskopali 17 metara materijala. To je ogromna visina. Postoje ljudi koji znaju“, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na pronalazak posmrtnih ostataka francuskog dragovoljca Jeana-Michela Nicoliera, koji su pronađeni uz cestu.
Hrvatska neće popuštati Srbiji i Crnoj Gori
Govoreći o europskom putu Srbije i mogućnosti blokiranja napretka u pregovorima s Europskom unijom, Plenković je poručio kako Hrvatska očekuje konkretne pomake u rješavanju pitanja nestalih.
Posebno je istaknuo razliku između suradnje sa Srbijom i Crnom Gorom. Kada je riječ o Crnoj Gori, Hrvatska je identificirala 14 nestalih osoba imenom i prezimenom te još čeka potrebne informacije.
Međutim, naglasio je kako se znatno veći broj relevantnih podataka nalazi u Beogradu, zbog čega su i hrvatska očekivanja prema Srbiji veća.
“Mi nismo dobili dovoljno saznanja dosad. To je dio poglavlja 23. Očekivat ćemo napredak u tom procesu, to je itekako važno“, poručio je premijer.
Dodao je kako neće biti popuštanja ni Srbiji ni Crnoj Gori kada je riječ o hrvatskim zahtjevima. Rješavanje sudbine nestalih, naglasio je, ostaje važno pitanje u odnosima s obje države i u kontekstu njihovih europskih integracija.
Uvijek sve može bolje
Na kraju razgovora Plenković se osvrnuo i na stanje u Hrvatskoj 35 godina nakon ratnih događaja te odgovorio na pitanje je li zadovoljan smjerom u kojem se država razvija.
Istaknuo je kako Hrvatska danas ima demokratske institucije, vladavinu prava i gospodarstvo koje kontinuirano raste, ali i da uvijek postoji prostor za napredak.
“Uvijek sve može bolje. Realno, Hrvatska je demokratska zemlja s institucijama i vladavinom prava, s gospodarstvom koje kontinuirano raste“, rekao je.
Na pitanje što bi se u Hrvatskoj trebalo promijeniti ili poboljšati, odgovorio je kako ne postoji samo jedno područje koje zahtijeva dodatni napredak.
“Nije jedna, ima ih. Bio bih sretan kad bismo realno ocijenili našu poziciju i situaciju“, zaključio je Plenković, dodajući kako netko tko situaciju promatra hladne glave može imati bolji uvid u stanje u zemlji.







