Europska komisija predstavila je nove smjernice za pripremu građana i zajednica za sve češće i složenije krizne situacije. Poseban naglasak stavljen je na prva 72 sata nakon katastrofe, zaštitu osoba s invaliditetom, edukaciju djece i bolju organizaciju civilne zaštite. Prvi Europski dan pripravnosti planira se u listopadu 2027. godine.
Europska unija želi bolje pripremiti svoje građane za prirodne katastrofe, velike nesreće i druge krizne situacije koje mogu ugroziti živote i svakodnevno funkcioniranje društva. Europska komisija zato je predstavila nove smjernice kojima se nastoji ojačati otpornost stanovništva, lokalnih zajednica i nacionalnih sustava civilne zaštite.
Nove mjere predstavila je 3. studenoga 2026. u Bruxellesu europska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib, tijekom Europskog foruma civilne zaštite.
Jedan od ključnih ciljeva jest osposobiti građane da se što bolje snađu u prvim danima krize, osobito tijekom početna 72 sata, kada osnovne javne usluge mogu biti otežano dostupne, a organizacija pomoći zahtijeva dodatno vrijeme.
Prva 72 sata: građani se trebaju pripremiti za izvanredne situacije
Europska komisija želi potaknuti građane da unaprijed razmisle o tome kako će postupiti u slučaju velikih poplava, požara, potresa, prekida opskrbe električnom energijom ili drugih izvanrednih događaja.
Naglasak je na osobnoj i obiteljskoj pripremljenosti, odnosno na mogućnosti da građani u početnoj fazi krize zadovolje osnovne potrebe dok nadležne službe organiziraju i provode pomoć.
To uključuje pravodobno informiranje o mogućim opasnostima, poznavanje postupaka u slučaju evakuacije te pripremu osnovnih potrepština i opreme potrebne u izvanrednim okolnostima.
Pritom je važno naglasiti da cilj nije prebacivanje odgovornosti za zaštitu stanovništva s institucija na pojedince, nego stvaranje otpornijeg društva u kojem građani znaju kako reagirati dok pomoć ne postane dostupna.
Posebna zaštita osoba s invaliditetom
Jedan od važnih elemenata novih europskih smjernica jest uključivanje osoba s invaliditetom u planiranje i provedbu mjera civilne zaštite.
Europska komisija upozorava da standardni planovi evakuacije i uzbunjivanja ne odgovaraju uvijek potrebama svih građana. Primjerice, osoba s oštećenjem sluha možda neće čuti sirenu za uzbunu, dok osoba koja se kreće u invalidskim kolicima može imati ozbiljnih poteškoća ako je tijekom evakuacije potrebno koristiti stepenice.
Problem mogu predstavljati i nedostupne sigurnosne informacije, neprilagođeni sustavi upozoravanja te nedostatak odgovarajuće pomoći tijekom katastrofe.
Zbog toga Komisija želi da se osobe s invaliditetom aktivno uključe u izradu planova za krizne situacije. Njihova iskustva trebala bi pomoći nadležnim institucijama da unaprijed prepoznaju prepreke i osiguraju da sustavi zaštite budu dostupni svima.
Djeca bi se već u školama trebala učiti kako reagirati u krizama
Europska komisija poseban naglasak stavlja i na obrazovanje djece o sigurnosti i postupanju u izvanrednim situacijama.
Cilj je da djeca od najranije dobi nauče prepoznati opasnosti, razumjeti upozorenja i znati kako postupiti kada se dogodi krizna situacija.
U pripremu bi trebali biti uključeni i odgojno-obrazovni djelatnici, kojima je potrebno osigurati odgovarajuću edukaciju i podršku.
Pritom se naglašava da sigurnosna edukacija mora biti prilagođena dobi djece te provedena na način koji neće izazivati nepotreban strah, nego razvijati znanje, samopouzdanje i sposobnost odgovornog reagiranja.
Posebno je važno da se u školskim evakuacijskim planovima i vježbama uzmu u obzir potrebe djece s invaliditetom.
Europski dan pripravnosti planira se od 2027. godine
Europska komisija najavila je i inicijativu za uspostavu godišnjeg Europskog dana pripravnosti, čije se prvo obilježavanje planira u listopadu 2027. godine.
Namjera je jednom godišnje dodatno skrenuti pozornost javnosti na važnost pripreme za katastrofe i krizne situacije, potaknuti građane na informiranje i praktičnu edukaciju te istaknuti ulogu službi civilne zaštite.
Inicijativa se nadovezuje na prijedloge europskog građanskog panela koji je tijekom 2026. okupio 150 građana iz svih 27 država članica EU-a. Sudionici su izradili 20 preporuka o tome kako poboljšati pripravnost stanovništva, uključujući dostupnost informacija i bolju zaštitu ranjivih skupina.
Jačanje sustava civilne zaštite i otpornosti institucija
Uz pripremu građana, Europska komisija želi osigurati da i institucije zadužene za civilnu zaštitu mogu nastaviti raditi tijekom velikih kriza.
U tom je kontekstu donesena i preporuka o kontinuitetu rada nacionalnih kontaktnih točaka za civilnu zaštitu te provođenju testova otpornosti.
Te su institucije važne za razmjenu informacija i koordinaciju međunarodne pomoći kada neka država više ne može samostalno odgovoriti na posljedice katastrofe.
Preporuka predviđa jačanje planova kontinuiteta poslovanja i provjeru sposobnosti sustava da funkcioniraju i u otežanim uvjetima, primjerice tijekom prekida komunikacijskih veza ili drugih ozbiljnih poremećaja.
Time se želi smanjiti mogućnost da upravo u trenutku najveće potrebe zakažu sustavi koji bi trebali organizirati pomoć.
Europljani podržavaju zajedničko djelovanje u krizama
Koliko je važna suradnja među državama članicama, pokazuju i rezultati istraživanja Eurobarometra objavljeni 30. listopada 2026.
Prema tim podacima, čak 94 posto ispitanika smatra da bi države članice trebale pomagati jedna drugoj kada krizna situacija nadilazi mogućnosti pojedine države.
Istodobno, 91 posto ispitanika podupire bolju europsku koordinaciju u području civilne zaštite.
Takvi rezultati pokazuju snažnu potporu zajedničkom europskom odgovoru na katastrofe, ali i potrebu za boljim informiranjem stanovništva o rizicima i načinima pripreme.
Europski sustav civilne zaštite postoji već 25 godina
Europski mehanizam civilne zaštite uspostavljen je 23. listopada 2001. godine. Njegova je svrha omogućiti državama da brzo zatraže i dobiju pomoć drugih zemalja kada se suoče s katastrofama velikih razmjera.
Tijekom proteklih 25 godina mehanizam je aktiviran više od 900 puta, a pomoć se pružala u različitim krizama, uključujući poplave, potrese, šumske požare i druge velike nesreće.
Suradnja obuhvaća slanje specijaliziranih spasilačkih timova, vatrogasaca, medicinske pomoći i potrebne opreme, a mehanizam se koristi i za pružanje pomoći izvan Europske unije.
Nove smjernice Europske komisije dio su šire Strategije Unije pripravnosti, čiji je cilj stvoriti otporniju Europu i osigurati da građani, institucije i službe budu bolje pripremljeni za krize koje mogu ozbiljno poremetiti svakodnevni život.
Poruka europske inicijative jasna je: priprema za katastrofe ne počinje tek kada se oglase sirene. Ona počinje unaprijed, informiranjem građana, edukacijom djece, prilagodbom sustava osobama s invaliditetom i jačanjem institucija koje moraju reagirati kada je pomoć najpotrebnija.
