Trideset i pet godina nakon sloma obrane vukovarskog naselja Lužac, sjećanje na 69 ubijenih hrvatskih branitelja i civila ne blijedi. Drugoga studenoga 1991. godine pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi zauzeli su naselje i izbili na Dunav, čime je prekinuta komunikacija između Vukovara i Borova naselja. Bio je to jedan od ključnih trenutaka koji su prethodili konačnom slomu obrane grada.
Tragedija Lušca ostavila je duboke rane, a obitelji ubijenih i danas čekaju odgovore, istinu i pravdu za svoje najmilije.
“Ovdje sam izgubila supruga i njegove roditelje. Ni nakon 35 godina nije lakše“
Među onima čiji je život zauvijek obilježen tragedijom Lušca je Melita Antolović, koja je tijekom ratnih stradanja izgubila supruga Iliju, hrvatskog branitelja, te njegove roditelje Delfu i Jozu Antolovića.
Prisjećajući se tog kobnog dana, Melita nije mogla sakriti bol koja ni nakon više od tri desetljeća ne jenjava.
“Tu sam izgubila supruga, koji je bio hrvatski branitelj, i njegove roditelje, Delfu i Jozu Antolovića. Moj muž se zvao Ilija Antolović. I eto, 35 godina opet na istom mjestu. Nije lakše“, potresno je posvjedočila za HRT.
Njezino svjedočanstvo podsjetnik je na osobne tragedije koje stoje iza ratnih brojki, ali i na bol obitelji koje desetljećima žive s gubitkom svojih najmilijih.
Vukovar i dalje traži istinu i pravdu
Ni 35 godina nakon zločina počinjenih na Lušcu odgovorni za ubojstva hrvatskih branitelja i civila nisu privedeni pravdi. Pitanje kažnjavanja počinitelja, rasvjetljavanja sudbina nestalih i pronalaska posmrtnih ostataka i dalje je među najvažnijim zahtjevima obitelji žrtava i Grada Vukovara.
Gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček istaknuo je kako se od Srbije očekuje otvaranje arhiva koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba, ali i rješavanje pitanja ratne odštete za bivše zatočenike srpskih logora.
“Nažalost, i dan-danas tražimo pravdu za njih. Vjerujem da će prvi koraci nove srbijanske vlasti biti otvaranje arhiva, prvenstveno vezanih uz naše nestale, ali i pitanje ratne odštete za logoraše srpskih koncentracijskih logora“, poručio je Pavliček za hRT.
Naglasio je kako Vukovar, kao grad koji je pretrpio velika ratna stradanja, očekuje konkretne pomake u rješavanju tih pitanja.
“Kao grad žrtva to očekujemo i na to imamo pravo. O tome će se mjeriti budući odnosi između Republike Hrvatske i Republike Srbije“, zaključio je vukovarski gradonačelnik.
Trideset i pet godina nakon pada Lušca, imena 69 ubijenih hrvatskih branitelja i civila ostaju trajna obveza sjećanja. Za njihove obitelji vrijeme nije izbrisalo bol, a pitanja o odgovornosti za počinjene zločine i dalje čekaju odgovore.
Sjećanje na žrtve Lušca nije samo podsjetnik na jednu od najtežih epizoda obrane Vukovara, nego i trajni poziv da istina o njihovoj sudbini bude rasvijetljena, a pravda napokon zadovoljena.
