Ugledni psihijatar Herman Vukušić javno je kritizirao glumca Renea Bitorajca zbog njegova sudjelovanja u filmu “Djeca Kozare“, redatelja Lordana Zafranovića. Vukušić je pritom iznio niz teških optužbi na račun glumca te pozvao na bojkot proizvoda koje Bitorajac reklamira.
Vukušić tvrdi da se Bitorajac sada pokušava distancirati od filma, koji opisuje kao “srpski propagandni pamflet“, dok Zafranovića naziva jugonostalgičarem i autora optužuje za povijesne falsifikate.
U objavi se osvrnuo i na raniji sudski postupak protiv Bitorajca, nazivajući ga “nasilnikom“ i podsjećajući na slučaj fizičkog sukoba s djelatnikom Zagrebparkinga. Bitorajac je zbog tog događaja pravomoćno osuđen.
Vukušić je u nastavku objave problematizirao i činjenicu da je Bitorajac 2018. godine otvorio kazalište Kuća smijeha u Zagrebu te naveo da su programu tog kazališta nakon toga odobravana sredstva Grada Zagreba.
Najviše kritika uputio je upravo zbog Bitorajčeva sudjelovanja u filmu “Djeca Kozare“. Vukušić smatra da je glumčeva angažiranost u hrvatskom filmu, televiziji, kazalištu i oglašavanju dodatni razlog zbog kojeg njegovo sudjelovanje u tom projektu smatra posebno problematičnim.
“Njegova ‘uloga’ u tom protuhrvatskom uratku ravna je moralnoj veleizdaji“, napisao je Vukušić.
Na kraju objave podržao je i poziv Luke Šarića na bojkot proizvoda koje Bitorajac reklamira, posebno Ožujskog piva, sve dok sudjeluje u njihovim marketinškim kampanjama.
Film izazvao polemike
Film Lordana Zafranovića “Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“ premijerno je prikazan 2. listopada 2026. na otvaranju beogradskog FEST-a, a njegovo prikazivanje već je izazvalo snažne reakcije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Očekivanja oko filma godinama su bila velika, ne samo zbog teme nego i zbog dugogodišnjeg nastojanja redatelja da realizira projekt koji je opisivao kao svoje životno djelo. Film je nastao prema scenariju Arsena Diklića iz 1986. godine, a bavi se ustaškim zločinima nad srpskom djecom, Židovima i Romima u sustavu logora Jasenovac tijekom 1942. godine.
Zafranović je ranije isticao kako mu povijesna tema nije važna samo zbog prikaza prošlosti, nego i kao način promišljanja strahova i društvenih procesa u suvremenom vremenu.
Film pod povećalom zbog političkog konteksta
Umjesto da se rasprava zasad vodi prvenstveno o filmskom jeziku, režiji i estetici, najveći dio javne polemike odnosi se na politički i društveni kontekst nastanka i prikazivanja filma.
Kritičari filma, među kojima je i povjesničarka Vlatka Vukelić, problematiziraju mogućnost političke instrumentalizacije povijesne tragedije. Posebnu pozornost izaziva činjenica da je projekt financiran i sredstvima Filmskog centra Srbije te institucija u Srbiji i Republici Srpskoj.
Dodatne polemike izazvao je raspored pojedinih projekcija. Tako je projekcija u Banjoj Luci najavljena za 3. listopada, neposredno uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini, što je dodatno otvorilo pitanje političkog konteksta promocije filma.
Bitorajac i Lučev odbacili povezivanje s propagandom
Film je izazvao reakcije i među glumačkom i filmskom zajednicom. Dio beogradskih filmskih djelatnika protivi se održavanju FEST-a u aktualnom političkom kontekstu, dok su se pojedini hrvatski glumci suočili s kritikama i pozivima na distanciranje od filma.
Rene Bitorajac, koji u filmu tumači Maksa Luburića, kao i Leon Lučev, javno su odbacili tvrdnje da svojim sudjelovanjem podržavaju političku propagandu.
Bitorajac je ranije pojasnio da je riječ o glumačkom projektu u kojemu je bilo važno prikazati počinitelje zločina bez pojednostavljenog i karikaturalnog prikaza.
Sličan pristup opisivao je i Milivoj Beader, koji u filmu glumi Ljubu Miloša. Ideja je, prema njihovim objašnjenjima, bila prikazati počinitelje kao ljude koji su činili stravične zločine, ali koji su sami sebe uvjerili da postupaju ispravno.
Upravo taj pristup dodatno naglašava psihološku dimenziju filma i otvara pitanje kako umjetnički prikazati povijesne zločince bez romantizacije, ali i bez svođenja njihovih likova na jednodimenzionalne filmske „monstrume“.
Polemika i oko filmskog plakata
Dodatnu buru prije premijere izazvao je promotivni plakat filma. Na njemu je, prema navodima koji su se pojavili u javnosti, iskorištena povijesna fotografija hrvatske djece iz zbjega u El Shattu u Egiptu.
Fotografija je zbog toga izazvala kritike i optužbe za neprimjereno korištenje povijesnog materijala. Slučaj su posebno isticali krugovi koji već kritiziraju povijesnu interpretaciju u filmu.
“Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“ tako je već prije šireg ulaska u kino-distribuciju postao predmet izrazito polarizirane javne rasprave. Koliko će film biti ocijenjen prvenstveno kao filmsko ostvarenje, a koliko će njegovu recepciju određivati politički i povijesni kontekst, bit će jasnije nakon što ga ocijeni šira filmska kritika.
