Bivša predsjednica Republike Srpske, osuđena ratna zločinka Biljana Plavšić umrla je u Beogradu u 96. godini, objavili su srbijanski mediji. Pokop bi se, prema dosad dostupnim informacijama, trebao održati u Banjoj Luci, a datum sprovoda još nije poznat.
Nakon njezine smrti vodeći politički predstavnici bosanskih Srba istaknuli su njezinu ulogu u stvaranju Republike Srpske. Milorad Dodik poručio je da je Plavšić bila njegova bliska suradnica koja je “zadužila Republiku Srpsku” te najavio da bi trebala biti pokopana uz državne počasti.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan ocijenio je da je bila jedna od ključnih osoba koje su obilježile nastanak tog entiteta i uspostavljanje njegovih institucija. Sućut je izrazio i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
S druge strane, organizacija BH UK Network, koja okuplja bošnjačku dijasporu u Ujedinjenom Kraljevstvu, upozorila je da njezina smrt ne bi trebala potisnuti sjećanje na žrtve rata u Bosni i Hercegovini niti umanjiti odgovornost za zločine zbog kojih je osuđena.
Od članice Predsjedništva do čelnice Republike Srpske
Plavšić je na prvim višestranačkim izborima 1990. izabrana za srpsku članicu Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Tijekom rata bila je dio političkog vodstva bosanskih Srba i bliska suradnica Radovana Karadžića.
Obnašala je dužnost potpredsjednice Republike Srpske, a nakon što je Karadžić 1996. prenio predsjedničke ovlasti na nju, iste je godine izabrana za predsjednicu Republike Srpske.
Na toj je dužnosti ostala do 1998., kada je na izborima izgubila od Nikole Poplašena. Nakon toga osnovala je Srpski narodni savez, dok je prethodno bila isključena iz Srpske demokratske stranke.
Politički je surađivala i s Miloradom Dodikom, koji je 1998. postao premijer Republike Srpske uz njezinu potporu.
Priznala krivnju u Haagu
Plavšić se u siječnju 2001. dobrovoljno predala Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu.
Pred Tribunalom je priznala krivnju za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, koji je kvalificiran kao zločin protiv čovječnosti. U veljači 2003. osuđena je na 11 godina zatvora.
Prema nalazima Haškog tribunala, bila je odgovorna za sudjelovanje u kampanji progona i etničkog razdvajanja Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 općina u Bosni i Hercegovini.
Kaznu je služila u Švedskoj, a na slobodu je puštena u listopadu 2009. godine nakon što je odslužila približno dvije trećine kazne.
Nakon izlaska iz zatvora živjela je povučeno u Beogradu i više se nije aktivno bavila politikom.
Plavšić je ostala jedina žena koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio za ratne zločine odnosno zločine protiv čovječnosti. U ratnom političkom vodstvu bosanskih Srba djelovala je uz Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika, koji su također pravomoćno osuđeni pred Haškim tribunalom.
Tijelo Biljane Plavšić trebalo bi biti pokopano u Banjoj Luci. Datum pokopa zasad nije objavljen.
