Kako je moguće da je 1700 kamiona opasnog otpada prošlo bez kontrole? To je jedno od ključnih pitanja nakon zatvorene sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na kojoj se raspravljalo o slučaju opasnog otpada u Gospiću.
Sjednica je održana iza zatvorenih vrata kako bi se, poručili su članovi Odbora, izbjegla politizacija te utvrdilo gdje su u sustavu napravljeni propusti. Zastupnici su prije ulaska morali potpisati izjavu o tajnosti podataka i ostaviti mobitele u ormarićima.
Na sjednici su sudjelovali glavni državni inspektor Tonči Glavinić, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović te predstavnici MUP-a. Svoja pisana izvješća Odboru su dostavili i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) te Državno odvjetništvo.
Nakon sjednice predsjednik Odbora Ranko Ostojić rekao je da su članovi dobili niz novih informacija, ali da o njihovu sadržaju ne može javno govoriti.
Kako je 1700 kamiona moglo proći bez kontrole?
Ostojić je istaknuo kako je cilj sjednice bio utvrditi odgovornost i predložiti rješenja koja bi trebala spriječiti ponavljanje sličnih situacija.
“Kako je moguće da se tolika količina otpada nađe na jednome mjestu, da bez kontrole prođe 1700 kamiona, odnosno šlepera opasnog otpada, i kako je moguće da sve to skupa nije puno ranije zaustavljeno?”
Prema Ostojićevim riječima, posebno je važno pitanje kada su pojedine institucije prvi put dobile informacije o događajima u Gospiću.
SOA je, prema Ostojiću, informacije imala još 2022.
Jedna od ključnih informacija koju je iznio predsjednik Odbora jest da je SOA, prema svom izvješću, još 2022. godine raspolagala informacijama povezanim s otpadom u Gospiću.
Ostojić je rekao da je SOA tada imala izvor koji je pružao informacije o događajima te da je, budući da nema represivne ovlasti, informacije proslijedila policiji, USKOK-u i Državnom inspektoratu.
“Dakle, podaci su bili poznati i svi su postupali, ali je finale priče da nakon toliko vremena mi danas imamo teške posljedice”, rekao je Ostojić.
Prema njegovim riječima, institucije su informacijama raspolagale tijekom 2022. i 2023. godine.
“Glavna primjedba članova Odbora bila je zašto nisu prisutni čelnici SOA-e”, rekao je Ostojić, dodajući da je Agencija umjesto toga dostavila pisano izvješće.
DORH: Istraga traje dvije godine
Ostojić je kazao i da je Državno odvjetništvo Odboru dostavilo izvješće prema kojem se u ovom slučaju provodi nejavna istraga koja je započela prije dvije godine.
“U ovom trenutku oni ne mogu davati podatke”, rekao je Ostojić, ne iznoseći detalje iz izvješća.
Odbor je od Državnog inspektorata dobio i kronologiju postupanja, uključujući inspekcijske radnje, postupke i donesena rješenja, kao i informacije o postupcima koji su još u tijeku.
Otvoreno pitanje političke odgovornosti
Nakon sjednice ostalo je i pitanje političke odgovornosti. Ostojić je rekao da se postavlja pitanje svodi li se slučaj samo na nekoliko osoba koje su kazneno prijavljene i pritvorene ili postoji i širi problem odgovornosti institucija.
“Od institucija smo čuli dosta ključnih i novih informacija o kojima ne mogu govoriti. Svi su raspolagali informacijama, a rezultat nam je ovo što imamo”, kazao je.
Zaključci Odbora bit će se usuglašavati nakon sjednice. Ostojić će, kao predsjednik Odbora, zajedno s potpredsjednicom Brankom Juričev Martinčev koordinirati zaprimanje i predlaganje zaključaka o kojima bi se potom trebalo glasati na otvorenoj sjednici Odbora.
