Godine redovitog pijenja ne znače nužno da je sva šteta nepovratna. Novo veliko istraživanje pokazuje da se dio posljedica alkohola može ublažiti ili čak djelomično poništiti nakon smanjenja konzumacije ili potpunog prestanka čak i u srednjoj životnoj dobi.
Glavobolja, mučnina i ubrzan rad srca nakon nekoliko čaša vina ili piva možda su najočitiji podsjetnici da alkohol nije bezazlen. Ali posljedice dugotrajnog pijenja mnogo su šire.
Veliki pregled znanstvenih dokaza povezao je alkohol s više od 60 različitih zdravstvenih stanja, među kojima su bolesti srca, rak, dijabetes tipa 2, bolesti jetre i demencija.
Ipak, postoji i važna dobra vijest: dio štete koju alkohol nanosi organizmu nije nužno trajan. Smanjenje količine alkohola, a osobito prestanak pijenja, može pokrenuti proces oporavka koji se kod nekih posljedica vidi već nakon nekoliko tjedana.
Srce se može početi oporavljati već nakon smanjenja alkohola
Dugotrajno i obilno pijenje povezano je s povišenim krvnim tlakom, nepravilnim srčanim ritmom i slabljenjem srčanog mišića.
Poseban problem predstavlja tzv. binge drinking, odnosno konzumiranje velike količine alkohola u kratkom vremenu. Takvo pijenje može izazvati poremećaje srčanog ritma, uključujući fibrilaciju atrija.
Dobra je vijest da se dio tih promjena može se ublažiti.
Prema podacima koje prenosi The Telegraph, jedno je istraživanje pokazalo da su osobe koje su ranije imale epizode nepravilnog srčanog ritma nakon šest mjeseci bez alkohola prijavljivale manje takvih epizoda. Drugo istraživanje pokazalo je da je kod osoba koje su prepolovile unos alkohola krvni tlak pao u prosjeku za oko 5,5 mmHg sistolički i 4 mmHg dijastolički.
To je važno jer se čak i relativno malo smanjenje krvnog tlaka povezuje s manjim rizikom od moždanog udara i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Mozak također može pokazati znakove oporavka
Jedna od ozbiljnijih posljedica dugotrajnog prekomjernog pijenja jest utjecaj na mozak.
Kod osoba koje godinama teško piju alkohol može doći do smanjenja volumena sive i bijele tvari, a povećava se i rizik od kognitivnih problema i demencije.
Alkohol može pridonijeti upalnim procesima u mozgu, a kod osoba koje teško piju čest je i nedostatak tiamina, odnosno vitamina B1, koji je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava.
Ipak, dio promjena može biti popravljiv.
Kako navodi The Telegraph, snimanja mozga pokazuju da se određeni stupanj atrofije mozga može djelomično povući već tijekom prvih tjedana do nekoliko mjeseci nakon prestanka pijenja. Kod osoba s poremećajem uzrokovanim konzumacijom alkohola neke kognitivne funkcije, poput pažnje, pamćenja i izvršnih funkcija, mogu se poboljšavati tijekom šest do 12 mjeseci apstinencije.
Ipak oporavak nije nužno potpun. Kod dugogodišnjih teških konzumenata određeni problemi mogu ostati, a rizik od demencije ne mora se vratiti na razinu osobe koja nikada nije teško pila.
Jetra ima iznimnu sposobnost regeneracije
Jetra je jedan od organa koji najizravnije trpi posljedice alkohola.
Pretjerana konzumacija može dovesti do nakupljanja masnoće u jetri, upale i, s vremenom, stvaranja ožiljaka odnosno fibroze. U najtežim slučajevima razvija se ciroza.
Dobra je vijest da se rane faze oštećenja jetre mogu djelomično povući nakon prestanka alkohola.
Masna jetra, primjerice, može se poboljšati kada se ukloni uzrok. I određeni stupanj fibroze može se smanjiti.
Međutim, kada je došlo do uznapredovale ciroze, oštećenje je uglavnom nepovratno. Prestanak ili značajno smanjenje alkohola i tada ima veliku važnost jer može usporiti napredovanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Kod raka nema jednostavnog „resetiranja“
Ovdje je situacija bitno drugačija.
Alkohol je dokazani kancerogen, a povezuje se s povećanim rizikom od više vrsta raka, uključujući rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog i završnog crijeva te dojke.
Jedan od ključnih problema jest acetaldehid – toksični spoj koji nastaje pri razgradnji alkohola i može oštetiti DNK.
Za razliku od nekih promjena na jetri ili mozgu, već nastala oštećenja koja su pridonijela razvoju raka ne mogu se jednostavno „poništiti“ prestankom pijenja. Međutim, prestanak alkohola uklanja daljnju izloženost i s vremenom može smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka.
Drugim riječima, prestati piti nije čarobna gumica za prethodne godine, ali može zaustaviti nastavak štetnog djelovanja.
Što se događa s probavnim sustavom?
Alkohol može izravno oštetiti probavni sustav, ali i jetru i gušteraču.
Teška i dugotrajna konzumacija povećava rizik od bolesti poput alkoholnog oštećenja jetre i pankreatitisa. Alkohol također može pogoršati postojeće bolesti jetre koje nisu nužno nastale zbog alkohola.
I ovdje vrijedi isto pravilo: što se ranije smanji izloženost alkoholu, veća je mogućnost oporavka.
Kod ranih oštećenja jetre poboljšanje može biti značajno, dok su posljedice uznapredovale bolesti mnogo teže reverzibilne.
Srednja životna dob nije „prekasno“
Možda je najvažnija poruka ovog istraživanja upravo ta da promjena navika ima smisla i nakon desetljeća pijenja.
Ako je netko u dvadesetima i tridesetima redovito pio, to ne znači da je u četrdesetima ili pedesetima sve već izgubljeno.
Organizam ima sposobnost oporavka, a neke se promjene mogu početi popravljati relativno brzo nakon smanjenja alkohola ili potpunog prestanka.
Naravno, ne može se sva šteta poništiti. Uznapredovala ciroza, dio neuroloških posljedica i već nastala kancerogena oštećenja ne nestaju jednostavno zato što smo prestali piti.
No smanjenje alkohola može smanjiti budući rizik i dati organizmu priliku da popravi ono što još može popraviti.
Manje alkohola znači manje rizika
Dugo je postojala ideja da je mala količina alkohola, osobito crnog vina, gotovo sinonim za zdrav život. Novija istraživanja tu sliku dovode u pitanje.
Poruka nije da će jedna čaša vina preko noći uništiti zdravlje. Problem je dugotrajna i ponavljana izloženost, osobito veće količine i epizode opijanja.
Zato se pitanje ne mora svesti samo na „piti ili ne piti“. Za mnoge ljude prvi korak može biti jednostavno, piti manje, rjeđe i izbjegavati velike količine u kratkom vremenu.
A za one koji odluče potpuno prestati, tijelo može početi pokazivati znakove oporavka mnogo ranije nego što se možda očekuje.
Čak ni u srednjoj životnoj dobi nije nužno prekasno promijeniti naviku koja godinama nije bila dobra za zdravlje.
