Nadutost, mučnina, proljev ili osjećaj težine u želucu mogu učiniti i običan obrok neugodnim. U takvim situacijama izbor namirnica može biti važan, a stručnjaci izdvajaju hranu koja je nježnija za probavni sustav.
Kada probava ne funkcionira uobičajeno, nije uvijek potrebno potpuno izbaciti hranu iz prehrane. Ponekad je dovoljno privremeno birati namirnice s manje vlakana i masnoće te prednost dati mekšoj i termički obrađenoj hrani.
Prema pisanju časopisa Health, lako probavljive namirnice mogu biti korisne kod pojedinih probavnih tegoba, a način pripreme hrane također može utjecati na to koliko će je probavni sustav lako podnijeti.
1. Bijela riža, kruh i tjestenina
Iako se cjelovite žitarice općenito smatraju nutritivno vrijednim izborom zbog većeg udjela vlakana, tijekom probavnih tegoba nekim ljudima više odgovaraju proizvodi s manje vlakana.
Bijela riža, bijeli kruh i bijela tjestenina imaju manje vlakana jer su tijekom prerade uklonjeni dijelovi zrna koji ih sadrže. Takav izbor može privremeno biti lakši za probavni sustav, osobito kada su prisutni proljev ili nadutost.
To ne znači da bi namirnice bogate vlaknima trebalo trajno izbaciti iz prehrane. Naprotiv, vlakna imaju važnu ulogu u zdravoj prehrani, ali u određenim situacijama privremeno smanjenje njihova unosa može biti korisno.
2. Voće bez kore, kuhano ili iz kompota
Svježe voće može biti teže za probaviti kada probavni sustav već reagira na određenu hranu. Posebno se to odnosi na koru i sjemenke, u kojima se nalazi velik dio vlakana.
Kada je želudac osjetljiv, bolji izbor mogu biti zrela banana ili dinja. Jabuke i kruške mogu se oguliti, dok se voće poput breskvi može jesti kuhano ili iz kompota.
Ako posegnete za konzerviranim voćem, bolje je birati ono pakirano u vodi, a ne u sirupu, kako biste izbjegli nepotreban dodani šećer.
3. Dobro kuhano povrće
Sirovo povrće nekim ljudima može biti teško za probaviti kada imaju probavne tegobe. Kuhanje omekšava biljne stanične stijenke i mijenja teksturu hrane, zbog čega ona može biti nježnija za probavni sustav.
Među povrćem koje se može lakše podnijeti kada je dobro kuhano su:
tikvice i druge vrste tikvi, bez sjemenki
špinat
krumpir bez kore
mahune
cikla
mrkva
Zato kod osjetljivog želuca salatu od sirovog povrća ponekad može biti bolje zamijeniti kuhanim prilogom.
4. Mekani izvori proteina
Ni činjenica da neka namirnica ne sadrži vlakna ne znači automatski da će biti laka za probavu. Masnoća, tvrdoća i način pripreme također mogu igrati ulogu.
Bolji izbor mogu biti mekani i lako žvačući izvori proteina, primjerice kajgana ili nemasno mljeveno meso. Od biljnih izvora mogu odgovarati glatki maslaci od orašastih plodova i mekani tofu.
A što je s mliječnim proizvodima?
Tu nema univerzalnog odgovora. Osobe koje slabije podnose laktozu mogu nakon konzumacije mliječnih proizvoda imati izraženije probavne tegobe.
S druge strane, fermentirani proizvodi poput jogurta i kefira nekima mogu odgovarati. Ako ih dobro podnosite, tijekom probavnih tegoba prednost se može dati manje masnim varijantama.
5. Juhe, kašaste namirnice i smoothieji
Nije važna samo namirnica koju jedete, već i način na koji je pripremljena.
Miješanje i usitnjavanje može promijeniti teksturu hrane i smanjiti veličinu čestica vlakana. Zbog toga nekim ljudima kašasta hrana, juhe i smoothieji mogu biti lakši za konzumaciju od čvrste hrane.
Primjerice, kuhano i usitnjeno lisnato povrće može biti puno mekše od sirovog, dok se voće sa sjemenkama može lakše konzumirati u obliku smoothieja.
Kako navodi Health, usitnjavanje hrane ne uklanja vlakna, ali može promijeniti njihovu teksturu i olakšati početni dio mehaničke probave.
Koju hranu je bolje privremeno izbjegavati?
Neke namirnice češće mogu pogoršati probavne tegobe, iako reakcija ovisi o osobi i uzroku problema.
Među potencijalno problematičnim izborima su sirovo povrće bogato vlaknima, primjerice brokula i cvjetača, mahunarke poput graha, slanutka i leće, cijeli orašasti plodovi i sjemenke te kokice.
Oprez je potreban i s vrlo masnom i prženom hranom, procesiranim mesom poput kobasica, suhim mesom i suhim voćem.
Kod nekih ljudi probleme mogu izazvati i začinjena hrana, alkohol, kofein te kisela hrana poput agruma i proizvoda na bazi rajčice.
Nije svima ista hrana problem
Važno je naglasiti da ne postoji univerzalni popis namirnica koje će svima biti teško probavljive. Ono što jednoj osobi smeta, drugoj može biti sasvim prihvatljivo.
Primjerice, određena hrana može biti problematična kod refluksa, dok istu namirnicu netko drugi može dobro podnositi.
Lako probavljiva prehrana može biti korisna i u određenim medicinskim situacijama, primjerice nakon nekih operacija probavnog sustava ili kod pojedinih stanja poput gastritisa, gastropareze, refluksa i pogoršanja upalnih bolesti crijeva.
Ipak, takva prehrana ne bi trebala postati trajno vrlo restriktivna bez stručnog savjeta. Ako se probavne tegobe ponavljaju ili traju, važno je razgovarati s liječnikom kako bi se utvrdio njihov uzrok. Nutricionist ili dijetetičar pritom može pomoći osmisliti prehranu koja će istodobno biti podnošljiva i nutritivno uravnotežena.
