Predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava partizanskih i komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava najavio je novu sjednicu Povjerenstva, koja bi se trebala održati idućeg tjedna.Danas za nju nije bilo kvoruma, a Penava kaže da ga nije bojkotirao HDZ.
Na sjednici bi, prema njegovim riječima, trebale biti razmotrene sve točke dnevnog reda koje su bile predviđene za današnju sjednicu, među kojima su i zaključci koji će biti sastavni dio godišnjeg izvješća Povjerenstva Vladi Republike Hrvatske.
Penava je rekao da se zaključci odnose na pitanja kojima se Povjerenstvo bavi, a posebno na zločine počinjene neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.
“Govorimo o mnogobrojnim likvidacijama, o nekoliko desetaka tisuća ubijenih ljudi, a po nekim procjenama i do nekoliko stotina tisuća ljudi, iako egzaktnu brojku nemamo“, rekao je Penava.
Dodao je da se na području Hrvatske i susjednih država i danas nalaze jame, špilje i rudarska okna za koje se utvrđuje da su mjesta stradanja velikog broja ljudi.
Predlaže osnivanje javne ustanove
Jedan od prijedloga o kojima bi Povjerenstvo trebalo raspravljati jest osnivanje posebne javne ustanove koja bi se bavila istraživanjem žrtava komunističkih vlasti nakon Drugoga svjetskog rata.
Penava smatra da je takva institucija potrebna zbog opsega teme i činjenice da su, prema njegovim riječima, podaci o tim zločinima desetljećima bili sustavno prikrivani.
Istodobno je naglasio da istraživanje komunističkih zločina, kako ga vidi Povjerenstvo, ne znači umanjivanje zločina nacizma i fašizma.
“Bitno je na svjetlo dana iznijeti istinu“, poručio je Penava.
Drugi važan prijedlog odnosi se na pitanje načina pokopa posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama.
Penava smatra da bi trebalo postići širi društveni konsenzus o tome gdje i kako dostojanstveno pokopati žrtve te osigurati mjesta na kojima bi im se mogla odavati počast.
Tezno ponovno u fokusu
Penava je govorio i o suradnji sa Slovenijom te istraživanju lokacije Tezno kod Maribora.
Prema njegovim riječima, tijekom razgovora sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i Mitjom Ferencom dogovoreno je pokretanje aktivnosti vezanih uz istraživanje i iskapanje na toj lokaciji.
Penava je naveo da se radi o tenkovskom rovu dugom oko 930 metara te da se, na temelju dosad evidentiranih posmrtnih ostataka, procjenjuje kako bi na toj lokaciji moglo biti oko 15.000 žrtava.
Dodao je da bi se na idućoj sjednici trebalo razgovarati i o masovnim grobištima na području Bosne i Hercegovine.
Među lokacijama koje je izdvojio spomenuo je Husine jame, za koje je naveo procjene prema kojima je ondje stradalo između 1000 i 2000 ljudi, uglavnom s područja Cetinske krajine.
Prijedlog deklaracije u Europskom parlamentu
Penava je najavio i prijedlog da se na razini Europskog parlamenta donese deklaracija koja bi se odnosila na komunističke zločine u Hrvatskoj, po uzoru na deklaraciju donesenu u srpnju 2025.
Među ostalim prijedlozima koje je spomenuo jest postavljanje izložbi kojima bi se građane upoznalo s pronađenim predmetima iz masovnih grobnica i podigla svijest o zločinima počinjenima nakon rata.
Prema Penavinim riječima, cilj bi bio da se pojedinačna stradanja ne promatraju izolirano, nego u širem povijesnom kontekstu.
Penava ponovno kritizira Vučića
Na konferenciji se Penava osvrnuo i na izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je prethodno kritizirao Hrvatsku u kontekstu rasprave o odnosu prema ratnoj prošlosti.
Penava je odbacio Vučićeve tvrdnje o Hrvatskoj te ga podsjetio na njegovu političku prošlost i odnos prema četničkom pokretu tijekom ratova 1990-ih.
“Nitko danas u Hrvatskoj ne veliča niti nacističku ni ustašku vojsku, a niti partizane i komuniste, ali isto tako nitko ne veliča i neće veličati ni četnike“, rekao je Penava.
Tema je povezana i s reakcijama na način na koji je u Srbiji obilježen ukop osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Penava je pritom rekao da podržava članstvo Srbije u Europskoj uniji, ali je svoju političku poruku vezao uz pitanje odnosa Srbije prema četničkom pokretu.
“Republika Srbija je poželjna u Europskoj uniji, ali četnici i četnički pokret nikada“, poručio je.
“Dokle god je Domovinski pokret na straži, a bit ćemo onoliko dugo koliko hrvatski narod misli da treba, nema šanse da četnička Srbija uđe u Europsku uniju”, upozorio je Penava.
Pitanje suočavanja s poslijeratnim zločinima, masovnim grobnicama i identifikacijom žrtava i dalje je jedno od osjetljivih pitanja hrvatske povijesti, a najavljeni zaključci Povjerenstva trebali bi biti uključeni u njegovo godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske.
