Državno odvjetništvo Republike Hrvatske provelo je nadzor rada u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici protiv Marijana Prugovečkog, koji je osumnjičen za kaznena djela nasilja u obitelji i prijetnje na štetu supruge te povredu djetetovih prava na štetu troje djece. On je u Slatini pred djecom likvidirao svoju suprugu, majku šestero djece i kasnije se ubio u istražnom zatvoru.
Nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti u radu. DORH je zaključio da je postupanje bilo ažurno i provedeno u zakonskim rokovima, no istodobno su utvrđene nepravilnosti u radu, odnosno odstupanje od uobičajene državnoodvjetničke prakse.
DORH: Postojala je osnova za istražni zatvor
Kako navodi DORH, na temelju podataka dostupnih u predmetu bilo je osnovano sucu istrage predložiti određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika na temelju članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku.
To, međutim, nije učinjeno. Umjesto istražnog zatvora određene su mjere opreza, zabrana približavanja žrtvi na udaljenost manju od 100 metara, zabrana uhođenja i uznemiravanja te udaljenje iz zajedničkog doma.
DORH je u nadzoru posebno istaknuo i okolnost da je žrtva kasnije kontaktirala s okrivljenikom te predlagala ukidanje ranije određenih mjera opreza.
Prema zaključku nadzora, tu je okolnost bilo osnovano cijeniti kao podatak koji upućuje na to da okrivljenik krši izrečene mjere opreza. U takvoj situaciji, smatra DORH, sucu istrage trebalo je predložiti zamjenu mjera opreza istražnim zatvorom.
Ne radi se o kažnjivom protuzakonitom postupanju
Unatoč utvrđenim nepravilnostima, DORH nije utvrdio nezakonito postupanje državnog odvjetnika.
U zaključku nadzora navodi se da su odluke u predmetu bile obrazložene i u odgovarajućoj mjeri utemeljene na zakonu te da se radilo o pravnom mišljenju zbog kojeg državnoodvjetnički dužnosnik ne može biti pozvan na odgovornost.
DORH se pritom pozvao i na Zakon o državnom odvjetništvu, prema kojem zamjenik državnog odvjetnika ne smije biti pozvan na odgovornost zbog izraženog pravnog mišljenja u predmetu koji mu je dodijeljen, osim ako je riječ o kršenju zakona koje predstavlja kažnjivo djelo.
Također je navedeno da je zamjenik državnog odvjetnika odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen, ali da u ovom slučaju nije bilo ograničavanja njegove neovisnosti u radu i donošenju odluka.
Pogrešna procjena, ali ne i kazneno djelo
DORH zaključuje da su uočene nepravilnosti i odstupanje od uobičajene prakse posljedica “nepravilne procjene i neodgovarajućeg sagledavanja svih okolnosti počinjenja djela i počinitelja“.
Međutim, prema nalazu provedenog nadzora, takvo postupanje nema obilježja kažnjivog protuzakonitog postupanja.
Drugim riječima, DORH je utvrdio da je u predmetu bilo razloga za strože postupanje i predlaganje istražnog zatvora, ali nije utvrdio da je državnoodvjetnički dužnosnik time počinio kažnjivo protuzakonito djelo.
Kao što je poznato, Prugovečki se kasnije ubio u istražnom zatvoru. Policija vodi stegovni postupak protiv svojih djelatnika zbog postupanja u noći ubojstva majke šestero djece.
Cijelo priopćenje DORH-a
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Izvršen nadzor rada u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici u kaznenom postupku protiv Marijana Prugovečkog zbog kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona i prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona na štetu supruge te kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona na štetu troje djece
Provedenim nadzorom rada u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici, u kojem je otvoreno istraživanje protiv okrivljenika Marijana Prugovečkog zbog kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona i prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona na štetu supruge i kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona na štetu troje djece, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije utvrdilo nezakonitosti u radu, postupanje je bilo ažurno i u zakonskim rokovima, ali je utvrđeno postojanje nepravilnosti u radu.
Temeljem dostupnih podataka u predmetu je bilo osnovano predložiti sucu istrage određivanje istražnog zatvora okrivljeniku na temelju članka 123. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku, što nije učinjeno, već su određene mjere opreza, zabrane približavanja na 100 metara, zabrana uhođenja i uznemiravanja žrtve i udaljenje iz zajedničkog doma.
Bilo je osnove utvrđenu okolnost da žrtva kontaktira s okrivljenikom i predlaže ukidanje ranije određenih mjera opreza cijeniti kao podatak da okrivljenik krši mjere opreza i sucu istrage predložiti zamjenu mjera opreza istražnim zatvorom.
Zaključno, odluke u predmetu su obrazložene i u odgovarajućoj mjeri utemeljene na zakonu te se radi o pravnom mišljenju zbog kojeg državnoodvjetnički dužnosnik ne može biti pozvan na odgovornost.
Sukladno članku 8. Zakona o državnom odvjetništvu zamjenik državnog odvjetnika ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.
Sukladno članku 57. stavak 4. Zakona o državnom odvjetništvu zamjenik državnog odvjetnika odgovoran je za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik, a iznimno, neovisnost u radu i donošenju odluke može se ograničiti na način propisan tim zakonom, što nije bio slučaj u predmetu.
Uočene nepravilnosti i odstupanje od uobičajene državnoodvjetničke prakse rezultat su nepravilne procjene i neodgovarajućeg sagledavanja svih okolnosti počinjenja djela i počinitelja, ali nema obilježja kažnjivog protuzakonitog postupanja.
