Premijer Andrej Plenković komentirao je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a prozivke inicijative Gospić je naš dom vezane uz osnivanje Znanstvenog savjeta za otpad u Gospiću, čiji je zamjenik predsjednika ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.
Inicijativa je ranije upozorila na mogući sukob interesa i dovela u pitanje neovisnost stručnjaka uključenih u rješavanje problema nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Kao jedan od razloga naveli su Capakovo članstvo u Upravnom vijeću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, ustanove koja je 2024. godine izradila analize za koje inicijativa tvrdi da su pokazale kako je na lokaciji u Gospiću zakopan opasan otpad.
Plenković je odbacio takve prozivke, istaknuvši da su HZJZ i Andrija Štampar dvije različite institucije.
“Gospodin Capak je na čelu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, to je potpuno druga institucija od Zavoda Andrije Štampara. To što je on u Upravnom vijeću Andrije Štampara ne znači da ima veze s analizama i izvješćima koje radi Andrija Štampar“, rekao je Plenković.
Dodao je kako ne zna na koju se točno analizu iz 2024. godine inicijativa poziva niti za čije je potrebe izrađena. Ako je analiza izrađena za potrebe kaznenog postupka, kazao je, o njezinoj objavi odlučuju nadležne institucije.
“Ako je slučajno rađeno za potrebe kaznenog postupka, pa je naručio USKOK, o tome odlučuje DORH, hoće li objavljivati ili ne“, rekao je premijer.
Plenković je pritom odbacio propitivanje kredibiliteta HZJZ-a i njegova ravnatelja.
“Bitno je da pošaljemo poruku hrvatskoj javnosti, hrvatskim građanima, da institucije u Republici Hrvatskoj imaju svoj kredibilitet, imaju svoje uloge i imaju razlog zašto određene procese trebamo dati njima da ih analiziraju i konzultiraju“, poručio je.
Govoreći o kvaliteti vode u Gospiću, istaknuo je kako HZJZ, prema njegovim riječima, redovito i transparentno objavljuje informacije.
“Hrvatski zavod za javno zdravstvo sve ove dane, otkad je pitanje Gospića i kvalitete vode, objavljuje redovito, transparentno, istinito i sve uredno“, rekao je Plenković.
O javnom savjetovanju i izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom
Premijer se osvrnuo i na kritike inicijative Gospić je naš dom zbog odbijanja njihovih primjedbi u javnom savjetovanju o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom.
Istaknuo je kako se formalno nije provodilo savjetovanje o samom zakonu, već o dokumentu Procjena učinka propisa, za koji je zakonom predviđen skraćeni rok javnog savjetovanja.
Podsjetio je da je prethodna verzija zakona već bila predmet javnog savjetovanja te da je tada zaprimljen relativno mali broj sugestija.
Naglasio je i da zakon tek treba proći parlamentarnu proceduru.
“Ovo je u konačnici prvo čitanje, a postoji rasprava u Hrvatskom saboru. Zato i služe dva čitanja, da se zakon u odgovarajućoj proceduri donošenja zakona poboljšava“, rekao je Plenković.
Plenković o zabrani uvoza otpada
Plenković je komentirao i najavu saborskog zastupnika Josipa Dabre da će predložiti zakonske izmjene kojima bi se zabranio uvoz otpada iz Europske unije u Hrvatsku.
“Nisam vidio taj prijedlog još“, rekao je Plenković, dodavši kako se pitanje uvoza otpada mora promatrati u kontekstu članstva Hrvatske u Europskoj uniji i europskih propisa koji uređuju gospodarenje otpadom.
Kao primjer naveo je slučaj u Otoku, gdje je, prema njegovim riječima, nakon identifikacije otpada Državni inspektorat obavijestio Ministarstvo, koje je pokrenulo proceduru njegova vraćanja u zemlju iz koje je stigao.
“Nema tu nikakvih dozvola koje bi uopće mogle prihvatiti taj otpad i taj će otpad biti vraćen u Italiju“, rekao je.
Plenković smatra da pitanje uvoza i izvoza otpada treba sagledati s dvije strane. S jedne strane, potrebno je spriječiti da opasni otpad završava na neodgovarajućim lokacijama, dok s druge postoje vrste otpada koje se ne mogu adekvatno zbrinuti u Hrvatskoj.
Istaknuo je i da se ne može izjednačavati uvoz otpada s nezakonitim odlaganjem.
“Ne znači da se sav otpad koji se uveze u Hrvatskoj odlaže na nezakonitim odlagalištima ili onima bez odgovarajućih dozvola ili suglasnosti“, rekao je.
Dodao je da se dio otpada koristi u proizvodnim procesima hrvatskih kompanija te da se, u skladu s konceptom kružnog gospodarstva, pretvara u korisne proizvode.
Vlada prati cijene goriva
Govoreći o rastu cijena goriva, Plenković je rekao da Hrvatska ne može utjecati na kretanja na svjetskim burzama.
“I danas su cijene veće nego što su bile prošli tjedan. To je nešto na što praktički nitko ne može utjecati“, rekao je, istaknuvši da na cijene utječu sigurnosna i politička zbivanja te problemi s protokom nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.
Poručio je da Vlada mjerama pokušava zaštititi građane i gospodarstvo.
Prema njegovim riječima, država je zbog smanjenih trošarina na gorivo u prvih šest mjeseci uprihodila 140 milijuna eura manje. Najavio je da će Vlada cijene pratiti na tjednoj razini i reagirati koliko god bude potrebno.
Posebno je istaknuo da je Vlada zbog visokog rasta cijena dobila privremeno odobrenje za spuštanje trošarine na eurodizel ispod minimalne razine propisane pravilima Europske unije.
“To smo mogli napraviti ne zato što smo kršili europske propise, nego zato što smo na vrijeme argumentirali takvu mogućnost i zatražili odobrenje“, rekao je Plenković.
“Dok imamo taj manevarski prostor i dok okolnosti budu takve da trebamo pomoći građanima i gospodarstvu, mi ćemo to učiniti“, zaključio je.
