Tragedija na nadvožnjaku Velika Mlaka, dvije su osobe poginule u udaru automobila u stup.
Dvije osobe smrtno su stradale u teškoj prometnoj nesreći koja se rano ujutro dogodila na nadvožnjaku Velika Mlaka, na cesti u smjeru Velike Gorice. Prema informacijama zagrebačke policije, nesreća se dogodila oko 4:26 sati, kada je osobni automobil, iz zasad neutvrđenih okolnosti, udario u stup javne rasvjete.
Policija je potvrdila da su u nesreći dvije osobe izgubile život. Očevid je bio u tijeku, a zbog nesreće je promet Zagrebačkom ulicom između Velike Mlake i Velike Gorice bio zatvoren.
Automobil udario u stup javne rasvjete
Okolnosti nesreće još se utvrđuju. Pojedine informacije o navodnoj brzini automobila od 140 do 150 kilometara na sat zasad nisu službeno potvrđene pa ih ne treba uzimati kao utvrđenu činjenicu.
Upravo će očevid i daljnja kriminalistička istraga trebati pokazati što je prethodilo izlijetanju odnosno udaru automobila u stup te kojom se brzinom vozilo kretalo.
Težina posljedica ponovno otvara pitanje sigurnosti prometne infrastrukture i načina na koji se prometnice projektiraju za slučaj kada vozač izgubi nadzor nad vozilom.
Pri velikim brzinama posljedice sudara dramatično rastu
Prometni stručnjak prof. dr. sc. Željko Marušić upozorio je za Autoportal da se nakon teških prometnih nesreća ne bi trebalo analizirati samo ponašanje vozača, nego i sigurnost ceste, vozila i sustava nadzora.
Jedan od ključnih čimbenika pritom je brzina. Kinetička energija vozila raste s kvadratom brzine, što znači da povećanje brzine ima nesrazmjerno velik utjecaj na posljedice sudara. Automobil koji se kreće 150 km/h ima više nego dvostruko veću kinetičku energiju od istog automobila koji se kreće 100 km/h, uz pretpostavku iste mase.
To ne znači da je brzina u ovoj konkretnoj nesreći utvrđena kao uzrok, već pokazuje zbog čega je brzina jedan od najvažnijih čimbenika težine posljedica prometnih nesreća.
Može li cesta biti sigurnija kada vozač pogriješi
Nakon ovakvih tragedija nameće se i šire pitanje. što se moglo učiniti da posljedice budu manje smrtonosne.
Koncept Safe System polazi od pretpostavke da će ljudi u prometu neizbježno griješiti, ali da prometna infrastruktura, vozila i sustav nadzora trebaju biti postavljeni tako da pogreška ne završi smrću. “Vozač će pogriješiti”, ističe se, pa je cilj sustava smanjiti posljedice takvih pogrešaka.
“Vozač je jedna karika sustava. Cesta je druga. Vozilo je treća. Nadzor je četvrta”. Zbog toga se nakon ovakvih nesreća, osim ponašanja vozača, treba analizirati i sama cesta – zaštitne ograde, rasvjetni stupovi, mogućnost izlijetanja vozila te način na koji je infrastruktura projektirana. Dodatno pitanje je i stanje vozila.
Toyota Corolla generacije E140/E150, kakva se spominje u kontekstu nesreće, bila je sigurnosno solidno ocijenjena za svoje vrijeme. Model je na Euro NCAP testiranju 2007. dobio pet zvjezdica za zaštitu odraslih, četiri za djecu i tri za pješake. Ipak, sigurnost starijeg automobila ne može se uspoređivati sa zaštitom koju nude noviji modeli.
U tom se kontekstu postavlja i šire pitanje može li se sigurnost dodatno poticati kroz stroži nadzor, prometne mjere te financijske i osiguravateljske poticaje za sigurnija vozila.
