HZJZ je danas promptno objavio analizu vode iz pipe za Senj i Rab. Tako nisu bili ažurni za vrijeme dok je kiša padala po otrovnom otpadu u Lici, otkud voda ide u Hrvatsko primorje.
Gospić nakon dugotrajne suše dobio tek nekoliko milimetara kiše: Posljednja obilnija oborina pala prije mjesec dana
Gospić se i dalje nalazi u razdoblju izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta, obilježenih dugotrajnom sušom i visokim temperaturama. Posljednja izraženija i obilnija kiša na području grada pala je 19. srpnja, kada je snažna promjena vremena prekinula toplinski val i u samo nekoliko sati donijela više od 45 milimetara oborine.
Tog je dana temperatura naglo pala, s večernjih 32 na jutarnjih 17 Celzijevih stupnjeva. Bila je to ujedno najznačajnija oborinska epizoda tijekom ljeta.
Prema podacima DHMZ-a, u Gospiću je tijekom lipnja palo ukupno 42,8 milimetara oborine, dok je srpanj donio 87,4 milimetra. Veći dio srpanjskih oborina pritom je zabilježen upravo tijekom promjene vremena 19. srpnja.
Lipanj je započeo nestabilno, uz grmljavinska nevremena i prolazak nekoliko atmosferskih fronti. Oko 1. lipnja palo je približno 12 milimetara kiše, nakon čega je druga polovica mjeseca prošla uglavnom bez značajnijih oborina.
Iako je službena klimatološka ocjena za šire područje Gospića srpanj svrstala u kategoriju kišno, oborine nisu bile ravnomjerno raspoređene. Nakon obilnije kiše sredinom srpnja uslijedilo je novo, dugotrajno sušno razdoblje.
Kolovoz gotovo bez kiše
Od kraja srpnja do sredine kolovoza Gospić je zahvatio iznimno dug toplinski val. Prema dostupnim podacima, rekordno je trajao čak 15 dana zaredom, dok ozbiljnijih oborina gotovo da nije bilo.
Do 18. kolovoza u Gospiću je palo svega oko 4,2 milimetra kiše, zabilježene tijekom kratkotrajnog pljuska. Ta količina nije bila dovoljna za ozbiljnije ublažavanje posljedica dugotrajne suše.
Prema navedenim podacima, tijekom lipnja i srpnja ukupno je palo 130,2 milimetra oborine, dok je s kolovoškim oborinama do sredine mjeseca ukupna količina za ljetno razdoblje dosegnula približno 134,4 milimetra.
Takav raspored oborina posebno je važan u kontekstu aktualne situacije s nezakonito odloženim otpadom na području Gospića. Nakon obilnije kiše, oborinska voda može prodrijeti kroz tlo i područje odloženog materijala, zbog čega su praćenje podzemnih voda i moguća migracija onečišćujućih tvari važni elementi procjene okolišnog rizika.
Istodobno, dugotrajna suša ne znači da je rizik od ispiranja onečišćujućih tvari trajno uklonjen. Naprotiv, nakon sušnog razdoblja prve obilnije oborine mogu biti posebno važne za praćenje promjena u tlu i podzemnim vodama.
HZJZ-ova današnja objava govori da opasnih PFAS-a nema, što nije ni čudo s obzirom na nedostatak kiše u zadnje vrijeme:
“U četvrtak 13. kolovoza 2026. godine provedeno je uzorkovanje vode na području Ličko-senjske županije, pri čemu su uzeta 22 uzorka vode za ljudsku potrošnju na mjestu potrošnje (na slavinama u objektima) i jedan uzorak iz vodospreme na otoku Rabu.
U svim uzorcima koncentracije analiziranih PFAS spojeva nisu utvrđene, odnosno bile su ispod granice kvantifikacije ([0,0015] µg/L po pojedinom spoju).
Rezultati provedenih analiza pokazuju da je od 22 ispitana uzorka njih 21 ocijenjeno sukladnima jer su utvrđene koncentracije analiziranih parametara ispod maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/2023, NN 88/2023).
Samo je jedan od uzoraka (na slavini u privatnom objektu) ocijenjen kao nesukladan i to zbog povišenih koncentracija olova. Vezano uz taj uzorak sa sigurnošću možemo tvrditi da svi nalazi povišenih koncentracija olova (ali i drugih metala) nisu povezani s kvalitetom vode koju distribuira isporučitelj vode već nedvojbeno ukazuju na probleme s kućnom vodoopskrbnom mrežom odnosno internim instalacijama jer u vodi koja se distribuira potrošačima s crpilišta Mrđenovac, Tonkovića vrilo i iz zahvata Hrmotine nisu utvrđene povišene koncentracije olova, kao što nisu utvrđene niti na slavinama na mjestima potrošnje koja su bila obuhvaćena monitoringom u javnim i privatnim objektima unutar istih zona opskrbe.
Kućna vodoopskrbna mreža obuhvaća cijevi, opremu i naprave koje se instaliraju između službenog mjesta isporuke odnosno priključka i slavine bilo u privatnom ili javnom prostoru. Granica razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže je službeno mjesto isporuke (priključak), kako je propisano Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23). Dakle, javni isporučitelj vodne usluge odgovoran je za isporuku zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do priključka, a nakon priključka odnosno vodomjera odgovornost za osiguranje isporuke zdravstveno ispravne vode je na vlasnicima kuća, stanarima, upraviteljima objekata i imovine.
Metali, kao što su olovo, nikal, bakar, antimon, kadmij, krom i željezo, mogu se otpustiti iz materijala i predmeta/proizvoda koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju kao na primjer iz cijevi, spojnica, lukova, koljena, ventila, zasuna, slavina i drugo, što je osobito izraženo u slučajevima stagnacije vode odnosno kada se voda dulje vrijeme ne toči na slavini (npr. par dana ili tjedana).
Zato se građanima u čijim uzorcima vode će eventualno biti utvrđene povišene koncentracije olova preporučuje redovito ispiranje kućne mreže posebno nakon dužeg nekorištenja izljevnih mjesta (npr. preko vikenda, godišnji odmora i slično). Nakon što se uspostavi redovno korištenje na spornim slavinama provest će se ponovno uzorkovanje”, izvijestili su.
