Josip Dabro predložio je promjene obilježavanja Oluje, Dan hrvatske pobjede i novi spomendan HVO-u.
U povodu obilježavanja 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, saborski zastupnik Josip Dabro uputio je čestitku hrvatskim građanima te predstavio nekoliko prijedloga za izmjene načina obilježavanja Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
U priopćenju je istaknuo kako smatra da bi naglasak državne proslave trebao biti na pojmu Dan hrvatske pobjede, uz proširenje službenog obilježavanja na 4. i 5. kolovoza. Najavio je da će, bude li potrebno, predložiti i odgovarajuće izmjene zakonskog okvira.
Predlaže novi spomendan posvećen HVO-u
Dabro je također najavio inicijativu da se 8. kolovoza proglasi Spomendanom Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Kao obrazloženje navodi da je toga dana 1995. godine predajom kordunskog korpusa, prema njegovim riječima, praktično završen vojni dio operacija nakon Oluje.
Smatra da bi takav spomendan predstavljao priznanje doprinosu HVO-a te simbolizirao zajedništvo hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog rata.
Traži veću ulogu državnog vrha u organizaciji proslave
Među prijedlozima je i promjena načina organizacije državne proslave. Dabro smatra da bi službeni organizatori trebali biti Hrvatski sabor, Predsjednik RH i Vlada Republike Hrvatske, dok bi koordinacijska tijela i ministarstva imala izvršnu ulogu u organizaciji.
Prema njegovu prijedlogu, takva razina organizacije trebala bi pridonijeti većem međunarodnom značaju obilježavanja, uključujući i veći odaziv stranih diplomatskih predstavnika.
Predlaže izgradnju Slavoluka pobjede u Zagrebu
Kao četvrti prijedlog Dabro je iznio ideju o izgradnji Hrvatskog slavoluka pobjede u Zagrebu. Prema njegovoj zamisli, spomenik bi bio podignut na jednom od glavnih ulaza u grad te bi trajno obilježavao hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu i odavao počast hrvatskim braniteljima te državnom vodstvu iz tog razdoblja.
Pozvao na javnu raspravu
Na kraju priopćenja Dabro je naveo kako ove prijedloge iznosi kao doprinos raspravi o obilježavanju Domovinskog rata te pozvao građane i stručnu javnost da se uključe u raspravu kako bi, kako kaže, prijedlozi mogli biti dodatno razrađeni.
Svoju poruku zaključio je čestitkom povodom Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja svim hrvatskim građanima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu.
Josip Dabro:
POBJEDNIČKI PROSLAVLJAJMO RATNU POBJEDU!
Čast mi je kao izabranom hrvatskom narodnom zastupniku čestitati našem hrvatskom narodu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i diljem svijeta, Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja.
Na današnji dan, prije 31 godinu, 4. kolovoza 1995., u 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, jedna od najvažnijih i najslavnijih oslobodilačkih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti, kojom je započelo oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske.
Sjećanjem na oslobodilačku akciju Oluju stojimo pred našom slavnom poviješću, iskažimo zato počast svim hrvatskim ratnicima, žrtvama i pobjednicima, budimo ponosni i nepobjedivi kao junaci čiju ostavštinu proslavljamo.
Ovim povodom želim objaviti hrvatskoj javnosti, da ću službeno predložiti sljedeće:
1. Predložit ću da se u okviru službenog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja naglasak stavi na naziv „Dan hrvatske pobjede“ kao središnji slogan i naziv državne proslave te da se obilježavanje službeno proširi na 4. i 5. kolovoza. U svrhu ostvarivanja toga cilja, po potrebi, predložit ću pokretanje odgovarajućih izmjena zakonskog okvira. Time bi se dodatno istaknulo povijesno značenje hrvatske pobjede u Domovinskom ratu.
2. Predložit ću da se 8. kolovoza, kad su predajom kordunskog korpusa srpske okupatorske vojske generalu Stipetiću i HV praktično završene vojne operacije, proglasi Spomendanom HVO-a i na najvišoj nacionalnoj i državnoj razini obilježi jedinstvo oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Danas, trideset i jednu godinu nakon rata svjedočimo nastojanjima razbijanja jedinstva hrvatske nacije, pa je uzdizanje ratnih postrojbi HVO-a na najvišu razinu hrvatskog državnog i nacionalnog značaja povijesno važna poruka.
3. Republika Hrvatska na najvišoj državnoj razini predstavljanja mora biti službeni organizator dvodnevne državne proslave Dana pobjede, a ne kao sada i do sada preko koordinacije s izaslanicima institucija i ministarstvima Vlade. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike i Vlade Republike Hrvatske s čelnim ljudima su jedini ekvivalent predstavljanja najvišega državnoga značaja koji nosi praznik posvećen oslobodilačkoj Oluji. To nisu i ne mogu biti kao do sada ministarstva obrane, branitelja i MUP-a. Koordinacijsko tijelo s predstavnicima svih državnih institucija može i treba biti izvršni organizator, ali potpisnici obilježavanja moraju biti Predsjednik Hrvatskog sabora, Predsjednik Republike i Predsjednik Vlade. Dan pobjede je uz Dan državnosti najvažniji nacionalni praznik i tome mora biti primjerena najviša državna razina zastupanja. Primjereno je očekivati da u tom slučaju svi veleposlanici država akreditirani u Republici Hrvatskoj obavezno nazoče državnoj proslavi, a ne kao do sada, da se zbog razine organizacije rijetki među njima odazivaju po vlastitoj neobavezujućoj prosudbi. Ne mogu se teško kompromitirani povijesni događaji, kao mit o Jasenovcu, po razini organizacije i odavanja počasti od strane akreditiranih veleposlanika stavljati ispred Dana hrvatske pobjede u slobodnoj Hrvatskoj, obranjenoj oslobodilačkim Domovinskim ratom.
4. Donijeti odluku o izgradnji Hrvatskog slavoluka pobjede u Zagrebu na nekom od glavnih i simboličkih prometnih prospekata na ulazu u grad, koji bi vječno svjedočio hrvatskim generacijama, ali i svijetu o povijesnoj odlučnosti hrvatskog naroda, državnog vodstva na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom i o junaštvu hrvatskih ratnika u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, sa zabilježbom o svim slavnim epopejama hrvatskog naroda i simbolima tih epoha i događaja.
Ove prijedloge kao svoj osobni znak zahvalnosti hrvatskim povijesnim junacima danas, uoči proslave Dana pobjede iznosim pred hrvatsku javnost i pozivam sve pripadnike hrvatske nacije na razmišljanje i raspravu o iznesenom, kako bih prema tim odjecima sa svojom timom stručnih suradnika dodatno razradili i dopunili ove programske stavove u funkciji jačanja što cjelovitijih politika i društvenih normi, kojima iskazujemo svijest o sebi samima, našemu identitetu i povijesti. U ratu postoji jasna razlika između vojnika, ratnika i svih drugih sudionika, te ih tako treba vrednovati i obilježavati.
Neka živi hrvatski narod i bude trajno dostojan svojih junaka!
S poštovanjem,
Josip Dabro”
