Jedno od najvažnijih podvodnih arheoloških otkrića na istočnoj obali Jadrana krije se u podmorju Mljeta. Hrvatski restauratorski zavod već gotovo dva desetljeća istražuje bizantski brodolom iz 7. ili 8. stoljeća, a nalazi koji izranjaju iz mora privlače pozornost stručnjaka iz cijelog svijeta.
Najvrjednije otkriće čine četiri zlatne pojasne garniture s kopčama i pojasnim jezičcima ukrašenima smaragdima, rubinima i biserima. Riječ je o luksuznim predmetima koje su nosili visoki bizantski dostojanstvenici, a takvi nalazi dosad nisu zabilježeni u podmorju Sredozemlja.
Arheološka istraživanja nalazišta započela su 2015. godine, a tijekom devet istraživačkih kampanja otkriven je iznimno bogat teret. Među najvažnijim nalazima nalaze se i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije s kraja 7. stoljeća, koji pomažu preciznije odrediti vrijeme potonuća broda.
Posebnu pozornost izazvao je i zlatni prsten s prikazom cara iz Heraklijeve dinastije. Stručnjaci smatraju da je mogao pripadati osobi iz samog vrha bizantske državne ili vojne hijerarhije, ovlaštenoj za pečaćenje carevih isprava. Pretpostavlja se da je riječ o diplomatskom daru ili osobnom predmetu visokog dužnosnika, što dodatno potvrđuje važnost putnika i vrijednost tereta koji je brod prevozio.
Osim luksuznih predmeta, brod je prevozio i vrijedan trgovački teret – amfore, trgovačke vage, žetone od bjelokosti te keramičko posuđe poput zdjela, vrčeva i tanjura.
Prema dosadašnjim istraživanjima, brod je najvjerojatnije potonuo pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače na Mljetu. Zahvaljujući zaštićenom položaju i kasnoantičkoj palači, ta je uvala stoljećima bila sigurno utočište brodovima tijekom nevremena.
Podvodna istraživanja posljednjih 19 godina vodi Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, pod vodstvom Igora Miholjeka i Pavla Dugonjića. U projektu sudjeluju i ronioci Ministarstva unutarnjih poslova, ronilački centar Aquatica Mljet te tvrtka NavArchos.
Ovogodišnja istraživanja provode se u suradnji s arheolozima Sveučilišta Stanford predvođenima profesorom Justinom Leidwangerom, koji analiziraju brodski teret, posebno amfore i keramičko posuđe. U projekt su uključeni i međunarodno priznati stručnjaci za bizantsku arheologiju i numizmatiku, koji proučavaju zlatne nalaze i novac pronađen na brodolomu.
Otkrića s Mljeta potvrđuju da je ovaj dio Jadrana bio jedno od ključnih čvorišta pomorskih putova između istočnog i zapadnog Mediterana te otvaraju novo poglavlje u istraživanju bizantske povijesti na Jadranu.
