Udruga Franak traži stegovni postupak protiv pet sudaca Vrhovnog suda.
Udruga Franak uputila je otvoreno pismo predsjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske Mirti Matić u kojem traži pokretanje stegovnog postupka protiv petero sudaca Vrhovnog suda zbog odluke donesene u predmetu Rev-769/2022.
Predstavka je istodobno dostavljena i Državnom sudbenom vijeću, a odnosi se na sudsko vijeće koje su činili suci Ante Perkušić, Nera Radas, Đuro Sessa, Goranka Barać-Ručević i Mirjana Magud.
Iz Udruge Franak tvrde da je vijeće 20. svibnja 2026. donijelo odluku koja je, prema njihovom mišljenju, suprotna ranijoj sudskoj praksi Vrhovnog suda te da je time stvorena pravna nesigurnost u sporovima vezanima uz kredite i promjenjive kamatne stope.
U pismu navode kako su ranije odluke Vrhovnog suda u predmetima Rev-667/2023 i Rev-698/2025 zauzele stav da su odredbe ugovora kojima banka jednostrano određuje promjenjivu kamatnu stopu ništetne, dok je u predmetu Rev-769/2022 donesena odluka koja, prema tumačenju Udruge Franak, odstupa od tog pravnog stajališta.
Posebno ističu kako je jedan od članova vijeća koje je donijelo novu odluku bio i sudac Đuro Sessa, koji je ranije sudjelovao u donošenju presude sa suprotnim pravnim zaključkom.
Udruga Franak tvrdi i da vijeće nije poštovalo postupovne odredbe Zakona o parničnom postupku koje, prema njihovom tumačenju, predviđaju odlučivanje proširenog vijeća kada se odstupa od postojeće sudske prakse.
U otvorenom pismu podsjećaju i na raniju presudu Visokog trgovačkog suda koju je potpisala današnja predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić, a koja je, prema njihovim navodima, zauzela drukčije pravno stajalište od onoga izraženog u spornoj odluci Vrhovnog suda.
Zbog svega navedenog Franak traži utvrđivanje stegovne odgovornosti sudaca, navodeći moguće povrede Kodeksa sudačke etike, neuredno obnašanje sudačke dužnosti, izazivanje poremećaja u radu suda te narušavanje ugleda pravosuđa.
Od predsjednice Vrhovnog suda i Državnog sudbenog vijeća zatražili su da ih obavijeste o eventualnim poduzetim koracima i odluci o pokretanju stegovnog postupka.
Udruga Franak:
PREDSJEDNICI VRHOVNOG SUDA RH
Na znanje:
DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU
Otvoreno pismo predsjednici Vrhovnog suda RH, predstavka na temelju čl. 46 Ustava RH:
Tražimo pokretanje stegovnog postupka protiv sudskog vijeća u sastavu sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća
Zagreb, 8. lipnja 2026.
Poštovana predsjednice Vrhovnog suda RH,
predlažemo da pokrenete stegovni postupak protiv sudaca sudskog vijeća VSRH u sastavu sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća.
Navedeno vijeće VSRH donijelo je arbitrarnu, pravno neutemeljenu i nezakonitu odluku 20. svibnja 2026. po predmetu Rev-769/2022 te je hotimice u ustaljenu sudsku praksu unijelo novu pravnu nesigurnost.
Sporna sudska odluka konkretnog vijeća suprotna je stabilnoj sudskoj praksi izraženoj u odlukama revizijskog suda Rev-667/2023 i Rev-698/2025.
Pitanje na koje su odgovarala vijeća VSRH u predmetima Rev-667/2023, Rev-698/2025 i Rev-769/2022 glasilo je:
„Je li odredba ugovora o kreditu između banke i trgovca, koji je potvrđen (solemniziran) od strane javnog bilježnika, a kojom se ugovara pravo banke izvršiti promjenu visine i način obračuna kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke, ništetna, odnosno protivna odredbi iz čl. 3., ili čl. 269. st. 2., ili čl. 271., ili čl. 272. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05)?“.
Odgovori po revizijama Rev-667/2023 i Rev-698/2025, glasili su:
“Odredba ugovora o kreditu između kreditne institucije i trgovca “obrtnika”, koji je potvrđen (solemniziran) od strane javnog bilježnika, a kojom se ugovara pravo banke izvršiti promjenu visine i način obračuna kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke je ništetna, odnosno protivna čl. 10. st. 3., čl. 269. st. 2. i čl. 271. i čl. 272. ZOO.”
Prijavljeno vijeće odlukom Rev-769/2022 presudilo je suprotno od ustaljene sudske prakse revizijskog suda i time to vijeće svjesno i protivno procesnim procedurama predviđenim da takvo postupanje spriječe, unosi totalnu pravnu pomutnju u sudski sustav. Valja napomenuti da je čak predsjednik vijeća u prijašnjoj odluci Rev-667/2023 bio sudac Đuro Sessa, koji sada u novom vijeću sudi potpuno suprotno o istoj stvari.
Čak ste i Vi kao predsjednica vijeća Visokog trgovačkog suda potpisali presudu Pž-630/2025 od 26. veljače 2025. po činjenično i pravno potpuno istom predmetu, samo s drugim tužiteljem, kojom je utvrđena ništetnost članka 6. zbog neodredive kamatne stope koja se mijenja jednostranom odlukom banke te je na temelju toga dosuđeno obeštećenje utvrđenjem razlike između naplaćenih iznosa i iznosa na temelju promjena Euribora tijekom otplate. Dakle, sporna presuda VSRH o kojoj ovdje govorimo suprotna je čak i Vašem stavu o takvim ugovorima. Čak se radilo o istoj banci, Addiko banci.
Osim što je odluka o kojoj govorimo suprotna obveznom pravu i suprotna ustaljenoj sudskoj praksi po ovom pitanju s kojom je praksom Vijeće bilo upoznato, ona je i procesno neodrživa, jer su njome prekršene odredbe i Zakona o parničnom postupku, i Zakona o sudovima.
Člankom 390. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da u slučaju ako vijeće želi odstupiti od sudske prakse ono mora zatražiti suđenje u proširenom vijeću. Pa je to tako utvrdio i Ustavni sud u odluci U-III-4144/2023, kada je ukinuo jednu takvu presudu VSRH, citiramo dio odluke Usuda:
„7.2. U konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da je doista Vrhovni sud u rješenju kojim je ocijenio dopuštenim podnositeljev prijedlog za podnošenje revizije, sam istaknuo da o pitanju koje je podnositelj postavio, sudska praksa tog suda nije jedinstvena. Pritom se pozvao na proturječne odluke istog suda o tom pitanju, navodeći da to ‘pitanju daje i značaj važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 3. ZPP’. Iz takve tvrdnje samog Vrhovnog suda nesporno proizlazi da je u tom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 390. stavka 2. ZPP-a te da je Vrhovni sud trebao odlučiti u vijeću sastavljenom od trinaest sudaca.“
Konačno, u Zakonu o sudovima u članku 43.a propisano je da Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse mora na temelju nacrta odluke upozoriti konkretno vijeće da će svojom odlukom odstupiti od postojeće sudske prakse, pa u slučaju ako vijeće ipak ne želi odstupiti od svoje odluke, onda će o tomu obavijestiti predsjednika VSRH koji onda mora naložiti odlučivanje u proširenom vijeću.
U skladu sa svim navodima zahtijevamo da pokrenete postupak stegovne odgovornosti protiv odnosnoga sudskog vijeća Vrhovnog suda RH zbog sljedećih razloga iz članka 62. Zakona o državnom sudbenom vijeću:
1. Zbog ponašanja suprotnog temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike, i to:
– iz točke 2. KSE-a, zbog neustavnog i nezakonita suđenja
– iz točke 6., zbog nedovoljne razine znanja u odlučivanju u konkretnom predmetu,
– iz točke 9., zbog neodgovornosti u odlučivanju, budući da je predmet čekao 4 godine na odluku i potpuno je suprotan ustaljenoj sudskoj praksi istog tog suda
– iz točke 10., zbog nemarljivosti i zanemarivanja odluke u tom vrlo jednostavnom predmetu (čak 4 godine se čekalo na odluku).
2. Zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, uslijed čega je predmetni spis čekao 4 godine na odluku, a rok za odluku bio je 2 godine od dana podnošenja revizije.
3. Zbog izazivanja poremećaja u radu suda, budući je odlukom suđeno suprotno višegodišnjoj stabilnoj sudskoj praksi te je pritom učinjen ozbiljan propust u procesno-pravnom pristupu u konkretnom predmetu prema kojim pravilima ovakva odluka ne bi niti mogla biti donesena.
4. Zbog nanošenja štete sudačkom ugledu suđenjem koje je protivno obveznom pravu u materijalno-pravnom smislu te je protivno Zakonu o parničnom postupku i Zakonu o sudovima u procesno-pravnom smislu, budući da konkretno vijeće nije uputilo predmet na rad proširenom vijeću, što je bila njegova zakonom propisana obveza.
Molimo da nas obavijestite o poduzetim mjerama i pokretanju stegovne odgovornosti za konkretno sudsko vijeće VSRH.
Srdačan pozdrav!
Voditeljica Ureda Udruge Franak
Sandra Žiga
