Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2025. godinu donosi, uz ostalo, i pregled provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM), pri čemu se posebno ističe područje kulturne autonomije kao segment u kojem se, prema ocjenama predstavnika manjina, postiže najviša razina provedbe.
U izvješću se navodi da se kroz Ministarstvo kulture i medija financiraju središnje knjižnice nacionalnih manjina, izdavačka i knjižnična djelatnost, otkup knjiga, glazbeni i likovni programi, međunarodna kulturna suradnja te zaštita kulturne baštine. Dodatno, Savjet za nacionalne manjine raspoređuje sredstva za programe kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina, uključujući i one koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Prema podacima iz izvješća, proračunska sredstva u 2025. godini iznosila su oko 11 milijuna kuna, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom 2025. godine otvoreni su i novi kulturni sadržaji, među kojima se ističu romski društveni dom u Slavonskom Brodu, srpski kulturni centar u Zadru te obnovljeni centar u Puli. U Vladinim operativnim programima najavljeni su i daljnji projekti, uključujući višenamjenske domove za češku i slovačku manjinu, osnivanje Ukrajinskog kulturno-informativnog centra u Zagrebu, kao i planove za Židovski kulturni centar sa sinagogom u Praškoj ulici, te razvoj romskih i srpskih kulturnih i obrazovnih centara.
U izvješću se, međutim, upozorava i na porast napetosti u društvu vezanih uz ostvarivanje kulturne autonomije pojedinih nacionalnih manjina. Navode se slučajevi osporavanja održavanja kulturnih manifestacija srpske nacionalne manjine, uključujući incidente i otkazivanja događaja u više gradova. Kao primjeri se spominju prekid i onemogućavanje programa Dana srpske kulture u Splitu, okupljanja maskiranih skupina pred kulturnim centrima u Zagrebu te otkazani događaji u Ogulinu i Vukovaru.
Pravobraniteljica upozorava da su ovakvi događaji izazvali osjećaj nesigurnosti kod dijela pripadnika manjina te naglašava da Ustav RH i međunarodni dokumenti, uključujući Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jamče pravo na kulturnu autonomiju i slobodu izražavanja. Istodobno se podsjeća da ta prava moraju biti usklađena s pravom na javno okupljanje i poštivanje pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata.
Dio izvješća bavi se i financiranjem manjinskih medija, pri čemu se analizira smanjenje sredstava za list “Novosti“. Navodi se da je odluka Savjeta za nacionalne manjine izazvala rasprave o kriterijima financiranja te o granici između kulturnog sadržaja i političkog novinarstva. Pravobraniteljica upozorava na potrebu dosljedne primjene kriterija i jednakog tretmana svih medija koji se financiraju iz javnih sredstava.
“Nakon što su tijekom kampanje za parlamentarne izbore te pri formiranju vladajuće koalicije 2024. godine intenzivirani dugogodišnji zahtjevi za ukidanjem javnog financiranja Samostalnog srpskog tjednika Novosti, u travnju 2025. godine Savjet za nacionalne manjine je SNV-u za program Novosti odobrio 35% manje sredstava nego godinu ranije.
Predsjednik Savjeta je smanjenje obrazlagao navodima da se sredstvima „sufinanciraju programi kulturne autonomije, a ne dnevno-politički diskurs“ te da je „putem programa informiranja „Novosti“ vršen utjecaj na politička kretanja u Republici Hrvatskoj što nije sukladno namjeni odnosno promoviranju i ostvarivanju kulturne autonomije srpske nacionalne manjine za koju su putem Savjeta udruzi doznačena proračunska sredstva“.
Pozvao se i na (nove) Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina koji su donijeti na sjednici Savjeta i objavljeni u Narodnim novinama u studenom 2024. godine, te na Upute objavljene uz javni poziv. No u (novim) Kriterijima politički sadržaj nije propisan kao neprihvatljiv te uvjeti financiranja nisu bitno izmijenjeni u odnosu na prethodne Kriterije.
Naime, iako je neprihvatljivost političkog sadržaja bila predviđena Nacrtom (novih) Kriterija, dokument koji je na kraju usvojen i objavljen u Narodnim novinama ne sadrži ovaj kriterij, već je on naveden tek u Uputama uz javni poziv, koje bi trebale biti tek dokument informativnog karaktera kojim se potencijalne prijavitelje obavještava o uvjetima propisanima Kriterijima.
Smanjenjem sredstava Novostima odstupilo se od dugogodišnjeg stajališta Savjeta da proračunska sredstva za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina priskrbljuju pripadnici nacionalnih manjina koji su porezni obveznici kao i svi drugi građani, te koji imaju pravo na slobodno, otvoreno i kritičko novinarstvo”, stoji u izvješću.
“Dodatno, ovaj slučaj otvorio je i pitanje načina provedbe cijelog natječajnog postupka raspodjele sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za programe kulturne autonomije. Naime, Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine tek je naknadno pregledala ostala manjinska izdanja, što ukazuje da je u samom procesu ocjenjivanja jedini medij koji je bio pregledan bio Novosti, čime su stavljeni u nejednak položaj u odnosu na druge medije, koji se također financiraju putem Savjeta za nacionalne manjine. Napokon, razvidno je da i neka druga manjinska izdanja sufinancirana sredstvima Savjeta također imaju političke sadržaje, odnosno ne bave se samo nacionalnim manjina već se bave društvom, državom i svijetom u kojem žive”, piše u izvješću.
Izvješće ističe i da, iako je sustav zaštite prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj institucionalno razvijen, tijekom 2025. godine bilježi se porast tenzija, govora mržnje i incidenata povezanih s kulturnim programima manjinskih zajednica, što ukazuje na potrebu dodatnog jačanja tolerancije i dosljedne primjene zakonskih jamstava.
