Dok se na Bliskom istoku nastavljaju zračni udari i razmjena raketnih napada, sve je više naznaka da ključni akteri sukoba pripremaju strategije za njegov završetak i definiranje budućih odnosa u području Perzijskog zaljeva.
Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je ponovno oštro kritizirao NATO, čak najavljujući mogućnost njegova raspada. Istodobno je, suočen s ograničenim rezultatima vojne intervencije u Iranu, smijenio visokog vojnog dužnosnika te najavio dodatne rezove u američkom Ministarstvu obrane.
Vojni analitičar Dubravko Gvozdanović u emisiji HRT-a Studio 4 istaknuo je kako američki predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, ima široke ovlasti u upravljanju vojskom.
“Kada procijeni da vojna kampanja ne daje očekivane rezultate, često dolazi do promjena u zapovjednom kadru”, rekao je, dodajući kako je već smijenjen veći broj generala i admirala.
Prema njegovim riječima, nakon početne faze sukoba postalo je jasno da Iran nije moguće lako vojno slomiti bez opsežne kopnene operacije, što bi značilo dugotrajan rat.
“Vidljivo je da Washington traži kontrolirani izlaz iz sukoba, uz ograničavanje vojnog angažmana i prebacivanje odgovornosti na regionalne saveznike”, kazao je.
Sukob se trenutačno vodi kroz ograničeni zračni i tehnološki rat, odnosno razmjenu udara između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge, dok se kopnena invazija zasad ne očekuje.
Komentirajući Trumpove izjave o NATO-u Gvozdanović je ocijenio kako takva retorika predstavlja kontinuitet njegova odnosa prema europskim saveznicima.
“Riječ je o destabilizirajućoj retorici, ali to ne znači da će se savez raspasti”, naglasio je, dodajući da bi eventualno povlačenje SAD-a značajno oslabilo NATO, ali ga ne bi nužno ugasilo.
Osvrnuo se i na domaći politički kontekst, istaknuvši važnost suradnje između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića u pitanjima obrane i sigurnosti.
“U nestabilnom sigurnosnom okruženju nužan je minimum strateškog konsenzusa”, poručio je.
Govoreći o regionalnim odnosima Gvozdanović je dodao kako se Hrvatska često koristi kao tema u političkom diskursu u Beogradu, ponajprije radi unutarnjopolitičkih ciljeva i konsolidacije političke scene.
