Dok se nakon novog nevremena u Zagrebu zbrajaju štete i raspravlja o odgovornosti gradske vlasti na čelu s Tomislavom Tomaševićem, sve se češće podsjeća na upozorenja stručnjaka iz prethodnih godina.
Nakon razorne oluje 2023., u kojoj su poginule dvije osobe, a urbana vegetacija pretrpjela ogromnu štetu, stručnjaci su jasno ukazivali na uzroke takvih scenarija. Kako je tada prenio portal Hrvatska danas, stabla su se rušila poput domina, a posljedice su bile kobne.
U emisiji Studio 4 na HRT-u, stručnjak za urbano šumarstvo i arborikulturu Fran Poštenjak tada je upozorio kako Zagreb ima “problem nasljeđa vezano uz upravljanje i održavanje urbanog zelenila”.
Istaknuo je da se stabla tijekom rasta prilagođavaju uobičajenim uvjetima, ali da u ekstremnim situacijama, poput olujnih udara, dolazi do pucanja jer ne mogu podnijeti takva opterećenja.
Poseban problem, naglasio je, predstavlja nedostatak koordinacije između službi koje održavaju zelene površine i onih koje rade zahvate u tlu, poput iskopa. Takvi zahvati mogu oštetiti korijenje i dodatno destabilizirati stabla, što povećava rizik od njihovog rušenja.
Poštenjak je upozorio i na važnost pravilnog odabira vrsta u urbanim sredinama. Nisu sva stabla jednako otporna, a pri sadnji treba uzeti u obzir niz faktora, od kvalitete tla i okoliša do veličine stabla i načina održavanja, koji može potaknuti razvoj truleži i slabih točaka.
Naglasio je i da su mnoga stabla koja su stradala u olujama zapravo posađena prije nekoliko desetljeća, u vrijeme kada standardi i pristupi nisu bili isti kao danas.
“Morat će se pojačati održavanje i kvaliteta obrezivanja kako bi se smanjile mogućnosti lomova”, upozorio je tada, dodajući da je nužno sustavno upravljanje parkovima koje uzima u obzir i sigurnost građana i očuvanje bioraznolikosti.
U kontekstu današnjih događaja i velikog broja srušenih stabala, ova upozorenja ponovno dolaze u fokus, otvarajući pitanje koliko su problemi posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, a koliko dugogodišnjeg načina upravljanja urbanim zelenilom.
