Albanija, Kosovo i Hrvatska ove će godine održati zajedničku vojnu vježbu u okviru trilateralne obrambene suradnje uspostavljene deklaracijom potpisanom 2025. godine. Cilj vježbe je jačanje interoperabilnosti, operativnih sposobnosti i razmjene iskustava među oružanim snagama triju zemalja.
Još u listopadu prošle godine načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije general-pukovnik Arben Kingji, objavio je da su specijalne snage Albanije, Sjedinjenih Američkih Država, Kosova i Hrvatske uspješno provele zajedničku vježbu usmjerenu na jačanje suradnje i operativne spremnosti.
“Specijalne snage predstavljaju najviši profesionalizam, predanost i dostojanstvo Oružanih snaga te su izvor nacionalnog ponosa“, poručio je Kingji tom prilikom, čestitajući pripadnicima specijalnih postrojbi i zahvaljujući im na doprinosu nacionalnoj sigurnosti.
U veljači ove godine dužnosnici Albanije, Kosova i Hrvatske potvrdili su da će se vojna suradnja dodatno produbiti kroz prvu trilateralnu vojnu vježbu planiranu za 2026. godinu.
Načelnik Glavnog stožera Albanije Arben Kingji, zapovjednik Kosovskih sigurnosnih snaga Bashkim Jashari i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske Tihomir Kundid sastali su se u veljači ove godine u sjevernoalbanskom gradu Skadru u okviru provedbe zajedničke deklaracije o obrambenoj suradnji potpisane 18. ožujka 2025. godine.
Albanski ministar obrane Pirro Vengu sastanak je opisao kao važan korak u jačanju trilateralnog sporazuma.
“Više vojne suradnje, interoperabilnosti i operativne spremnosti“, napisao je Vengu na društvenoj mreži X, dodajući da su razgovori bili usmjereni na razvoj zajedničkih vježbi, obuke te odgovor na sigurnosne i hibridne prijetnje.
Prema njegovim riječima, prva trilateralna vojna vježba bit će održana u skladu sa Strateškim konceptom NATO-a i euroatlantskim ciljevima.
S druge strane, srbijansko Ministarstvo obrane izrazilo je zabrinutost zbog ove inicijative, ocijenivši da bi takva vojna suradnja mogla imati dugoročne sigurnosne posljedice za regiju.
Naveli su da bi suradnja između Albanije, Kosova i Hrvatske mogla predstavljati pritisak i sigurnosnu prijetnju za srpski narod u regiji te potencijalno destabilizirati Zapadni Balkan.
Unatoč kritikama iz Beograda, tri zemlje od potpisivanja deklaracije redovito održavaju sastanke i razvijaju obrambenu suradnju u okviru trilateralnog formata.
